WASHINGTON, 13. prosinca (Hina/dpa) - Gotovo četvrt stoljeća nakon što su velike boginje službeno iskorijenjene, zbog prijetnji bioterorizma SAD se ponovno odlučuje na cijepljenje milijuna ljudi protiv tog smrtonosnog virusa.
WASHINGTON, 13. prosinca (Hina/dpa) - Gotovo četvrt stoljeća nakon
što su velike boginje službeno iskorijenjene, zbog prijetnji
bioterorizma SAD se ponovno odlučuje na cijepljenje milijuna ljudi
protiv tog smrtonosnog virusa. #L#
To je zato što velike boginje ipak nisu u potpunosti iskorijenjene.
Radi istraživanja i zaštite, uzorci virusa čuvani su u sovjetskim i
američkim laboratorijima dugo nakon što je ta bolest zadnji put
dijagnosticirana u Somaliji 1977.
Kao posljedica terorističkih napada 11. rujna i mogućih sukoba SAD-
a i Iraka, sve je veći strah da bi virus velikih boginja, od kojega
umire trećina zaraženih, iz sovjetskih zaliha mogao pasti u ruke
terorista ili odmetničkih režima.
Koliko je ozbiljno Washington shvatio opasnost pokazuje i to da bi
predsjednik George W. Bush u petak trebao objaviti plan cijepljenja
500 tisuća vojnika i 10 milijuna djelatnika hitne službe, a cjepivo
bi na kraju bilo ponuđeno svim Amerikancima.
Senator Bill Frist, kirurg, upozorio je ovaj tjedan da zemlja mora
"žurno donijeti plan jer se u SAD-u povećava rizik od velikih
boginja". "Da irački vođa Saddam Hussein ima taj virus, sigurno bi
ga efektno iskoristio", tvrdi Frist, dodajući da je "cijepljeno
stanovništvo zaštićeno stanovništvo".
Da dođe do napada velikim boginjama, američka vlada procjenjuje da
bi trebalo oko 1,5 milijuna dobrovoljaca koji bi u tjedan dana
proveli cijepljenje. Izrael je u sklopu sličnih planova nedavno
cijepio 15 tisuća obrambenih i zdravstvenih djelatnika.
Posljednji poznati slučaj velikih boginja u SAD-u bio je 1949.,
podaci su iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) u
Atlanti, gdje se čuvaju uzorci virusa velikih boginja.
Velike boginje, poznate kao "točkasto čudovište", tisućama su se
godina prenosile karavanama, križarskim ratovima i osvajačkim
pohodima. Epidemije su slabile egipatsko, grčko i rimsko carstvo.
Bolest su u Ameriku donijeli europski osvajači. Žrtve su bili
većinom Azteci, Inke i drugi urođenici.
"Kada su 1518. došli Španjolci, u Meksiku je živjelo oko 25 milijuna
ljudi. Do 1620. njihov se broj smanjio na 1,6 milijuna", tvrdi se u
članku časopisa American College of Physicians.
Da se ponovno dogodi epidemija, rezultati bolesti ne bi bili tako
strašni, kažu zdravstveni dužnosnici, djelomično i zbog toga što
većina cijepljenih još u sebi nosi određenu otpornost. U SAD-u se
cijepljenje rutinski provodilo do 1972.
Ipak CDC upozorava da za tu zaraznu bolest ne postoji lijek, nego
samo mogućnost prevencije cijepljenjem. U najčešćem i najopasnijem
obliku, variola major, virus je smrtonosan u 30 posto slučajeva.
Unatoč prijetnji, Bushu su trebali mjeseci da donese odluku o
kampanji cijepljenja, dok su zdravstveni djelatnici brinuli zbog
rizika cijepljenja svih 280 milijuna ljudi u SAD-u.
Tijekom pokusa mnoge cijepljene osobe razboljele su se nakon
primanja cjepiva (u skupini od 15 uboda). Simptomi su se kretali od
osipa do nateklih udova i vrućice.
Trudnice, teško bolesni i osobe oslabljena imuniteta ne smiju uzeti
cjepivo i biti u blizini onih koji su ga uzeli.
Farmaceutske tvrtke imaju razloga za strah od sudskih procesa jer
se kroz povijest pokazalo da na milijun ljudi koji se cijepe protiv
velikih boginja, njih 15 do 50 ima komplikacije opasne po život, a
jedna ili dvije osobe umru.
(Hina) ag dgk