STATUS HRVATA U CRNOJ GORI NEDEFINIRAN JER NIJE DONESEN ZAKON O MANJINAMA

ZAGREB, 12. prosinca (Hina) - Status Hrvata u Crnoj Gori još je nedefiniran jer nije donesen zakon o manjinama, ali su njihova ljudska prava i vjerske slobode bolje nego početkom 90-ih godina prošloga stoljeća kada su pritisci na Hrvate bili najžešći, ističe Vladimir Marvučić, pomoćnik ministra vjera za katoličku vjeru u crnogorskoj vladi.#L# "Hrvati kao i drugi manjinski narodi u Crnoj Gori sa zanimanjem očekuju kako će se njihov položaj formulirati u novoj Ustavnoj povelji, kao i u novom crnogorskom Ustavu koji će se vjerojatno donijeti", ističe Marvučić koji je ovih dana boravio u Zagrebu na poziv Hrvatske provincije Družbe Isusove. Po njegovim riječima, sadašnja je ustavna formulacija o nacionalnim i etničkim grupama neadekvatna, dok bi prihvatljiva rješenja bila, primjerice, nacionalna manjina, manjinski narod ili nacionalna zajednica. Osim toga, napomenuo je u razgovoru za Hinu, da nisu riješena ni pitanja o školovanju i informiranju na materinskom jeziku te korištenje manjinskih simbola. Pa se tako s nestrpljenjem očekuje i donošenje zakona o informiranju i školstvu te set medijskih i izbornih zakona. Jer, dodao je, time bi se riješilo i pitanje zastupljenosti nacionalnih manjina u crnogorskom parlamentu te njihov postotak u izvršnoj vlasti. Danas u Crnoj Gori ima između 28.000 i 30.000 katolika među kojima je najviše Albanaca, a među ostalima ima i Hrvata te Crnogoraca i Jugoslavena, kao i onih koji se izjašnjavaju kao Bokelji i Primorci, rekao je Marvučić. Po posljednjemu popisu stanovnika iz 1991., u cijeloj Crnoj Gori živi pak nešto više od 6000 Hrvata što je tek malo više od jedan posto ukupnoga crnogorskog stanovništva. Novi popis stanovnika koji bi se trebao provesti na proljeće sljedeće godine pokazat će pak je li vjerojatnija procjena hrvatskoga konzula u Crnoj Gori Pere Poljanića da u Crnoj Gori sada ima oko 15.000 Hrvata, rekao je. Sam Marvučić Hrvat je iz Bara - najjužnije katoličke župe gdje se mise još služe na hrvatskom jeziku, ali gdje danas, rekao je, žive tek "ostatci ostataka" nekada znatno brojnije hrvatske zajednice. Mali broj Hrvata često izaziva i pitanje - pa otkud i kako se tu našla ta mala skupina hrvatskoga naroda. Da bi se odgovorilo na to pitanje, dodao je, dobro je podsjetiti da je u Baru utemeljena nadbiskupija još 1089., odnosno pet godina prije no što je Zagreb dobio biskupiju. Nije nevažno ni podsjetiti da baš iz toga grad potječe i Ljetopis ili Kronika popa Dukljanina (Regnum Sclavorum), nastala oko polovice 12. st. Na čelu barske nadbiskupije, u kojoj su danas najbrojniji vjernici -katolici Albanci, danas je msgr. Zef Gashi. O maloj barskoj hrvatskoj katoličkoj zajednici sada se brinu isusovci koje vodi otac Pero Marković. Isusovci su u Bar došli tek 1987. i danas su jedini isusovci na području Crne Gore. O postupnom oporavku hrvatskih kulturnih i vjerskih zajednica koji se, istaknuo je Marvučić, može pratiti od 1997., govore primjerice i podatci da je u Donjoj Lastvi (Tivat) 1998. obnovljeno Hrvatsko kulturno društvo Napredak te da je prošle godine u Kotoru osnovano Hrvatsko građansko društvo Crne Gore koje već ima podružnice i u Tivtu, Herceg Novom, Budvi i Baru, a planira se osnivanje i drugih podružnica. Mladi barske nadbiskupije pokrenuli su pak katolički list mladih "Sv. Nikola" koji izlazi na hrvatskom jeziku, a o izdavačkoj djelatnosti na hrvatskom jeziku brine i mala, ili kvalitetna izdavačka kuća "Gospa od Škrpjela" koju vodi don Srećko Majić. Vladimir Marvučić, koji je tri i pol godine jedan od triju pomoćnika crnogorskoga ministra vjera, a zadužen je za katoličku vjeru, ističe da je Katolička crkva bila i ostala stožerna ustanova obnove kulturnoga i vjerskoga života Hrvata u Crnoj Gori. Simboličnu pomoć, rekao je Marvučić, daje i Ministarstvo vjera za obnovu sakralnih objekata te tiskanje vjerske literature. (Hina) ip/ta mc