IHT 11. XII. BUDUĆNOST EUROPE?

e/savezi SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 11. XII. 2002. Vratiti usporeni EU nazad na pravi put "Kada se europski državni čelnici u četvrtak sastanu u Kopenhagenu, riskiraju utopiti se u detaljima. Kako bi ih usredotočili na važne stvari, možda bi njihovi domaćini Danci trebali na zidove postaviti panoe s dvije ključne činjenice o EU-u. Prva je ta da su Europljani dio svjetskog stanovništva čiji se broj sve brže smanjuje. Stoga se moraju ujediniti kako bi branili svoje geopolitičke i gospodarske interese. Prije tek pedeset godina, Zapadna Europa činila je 15 posto globalnog stanovništva. Uskoro će se ova brojka smanjiti na samo 5 posto. Druga činjenica je da EU nije uspio ostvariti visoki životni standard. Ako usporedimo BDP u Europi i u SAD-u u posljednjih 20 godina, očito je da se jaz od 10 posto u korist Amerike, koji je postojao početkom 1980-tih, dramatično povećao na 42 posto. Europu treba vratiti na pravi put. Uljuljkan idejom da je sigurno sve u redu ako mu se toliko država želi priključiti, EU, čini se, nije svjestan da je, u gospodarskim terminima, u sve većoj krizi. Što čelnici vlada mogu učiniti kako bi ponovno ojačali svrhovitost EU-a? Veleposlanici i viši dužnosnici koji pripremaju summite EU-a tvrde kako Europskom vijeću nikada ne bi trebalo povjeravati zadaću detaljnog pregovaranja. Uloga vijeća jest odrediti politički ton rasprave, usmjeravati ju i određivati njen ritam. Ako se od premijera zatraži da zasuču rukave i uhvate se u koštac s podatcima i stranicama sitno tiskanih slova, od toga uvijek naprave zbrku. To su učinili u Nici prije dvije godine a rezultat je sporazum koji mnogi smatraju prepunim mana. Dva pitanja na koja će se čelnici vlada ovog puta usredotočiti su širenje i budući politički ustroj Europe. Umjesto da pokušaju razriješiti mnoge pregovaračke mrtve točke i politička neslaganja, vijeće bi trebalo iskoristiti ovu priliku kako bi naglasilo dvije veoma važne poruke. U pogledu širenja, trebali bi podsjetiti često neprijateljski raspoloženo javno mnijenje da primanje novopridošlica - uključujući, u ne tako dalekoj budućnosti, i Tursku s brojnim stanovništvom - predstavlja ključnu strategiju, i u pogledu ljudstva i sigurnosti. Europski natalitet koji je u padu, stvorio je manjak ljudstva koje predstavlja mnogo veću prijetnju gospodarskom razvoju nego što je to nezaposlenost ikada predstavljala. A stabiliziranje susjednih regija kao što su Kavkaz i Srednja Azija trebalo bi biti visoko na listi prioriteta u sklopu EU-ovog plana EU za širenje. U pogledu budućeg političkog ustroja Europe - odnos između EU-a i njenih vlada članica - jasno je da je došlo vrijeme da Europsko Vijeće, kao najvažnije tijelo EU-a ovlašteno za donošenje odluka, razumljivim rječnikom objavi što je na kocki. Pravi problem nije to kako reorganizirati EU zbog priključivanja deset novih članica do 2004. godine. Problem je to kako oblikovati odgovarajuće političke mehanizme kojima se mogu poticati gospodarske reforme potrebne da bi se revitalizirala europska gospodarstva. Najnoviji primjer nedostatka samodiscipline zemalja EU-a opasna je zbrka koja je uslijedila nakon prijelaza na euro, prošlog siječnja. Sumnjičavost i tvrdoglavost pojedinih država ugrožavaju jedinstveno financijsko tržište koje mora biti stvoreno ako Europa želi maksimalno iskoristiti euro. Jedinstvenu valutu ugrožavaju sve rastrošnije proračunske politike nekih vlada u eurozoni. EU je potrebna čvršća vlast kako bi nametnula obveze zemljama članicama. Ovo bi trebalo značiti jačanje ovlasti Europskog povjerenstva. Pa ipak, trenutno je glavni dio rasprave u pogledu reformiranja Unije usredotočen na to da li ili ne imenovati jednog od premijera EU-a na mjesto 'predsjednika Europe'. To bi dodatno ugrozilo položaj povjerenstva. Prije deset godina, kada je povjerenstvo bilo na vrhuncu pod Jacquesom Delorsom, povjerenstvo su mnogi priznavali kao izvršno tijelo EU-a. No Europsko povjerenstvo od tada je toliko oslabjelo da sada riskira postati super-sekretarijat Vijeća ministara, dok zemlje članice donose sve ključne odluke. Summit u Kopenhagenu nudi europskim čelnicima priliku da zajednički rasprave o tome kako vratiti EU na pravi put. Prvo bi trebali shvatiti kako je najveći dio mana povjerenstva nastao njihovom krivicom. Naime, zemlje članice su mu uskratile ljudske i financijske resurse. Obzjavljujući kako je potrebno potpuno neovisno tijelo koje bi usklađivalo i pregovaralo sa zemljama članicama, kojih će u konačnici biti 28, Europsko Vijeće dalo bi toliko potreban poticaj povjerenstvu i samom EU-u", piše Giles Merritt, direktor Foruma Europa u Bruxellesu i glavni tajnik udruge 'Prijatelji Europe'.