AT-HR-BA-DE-narod-hrvati-bih-Vlada-Parlament-Diplomacija-Organizacije/savezi au 11. XII. APA: pack i tomac: hrvati u bih u podređenom položaju AUSTRIJAAPA11. XII. 2002.Opetovano načinjanje "hrvatskog pitanja" u Bosni i
Hercegovini"'Hrvatsko nacionalno pitanje' u Bosni i Hercegovini moglo bi biti riješeno osnivanjem zasebne hrvatske teritorijalne jedinice - ta je izjava Zdravka Tomca, predsjedatelja vanjskopolitičkog odbora hrvatskog parlamenta, uzvitlala početkom prosinca veliku prašinu u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. U utorak je Sarajevo uručilo Zagrebu službenu prosvjednu notu a nekoliko je hrvatskih stranaka zatražilo Tomčevu ostavku. Valja napomenuti da je Zdravko Tomac istodobno i potpredsjednik socijaldemokrata premijera Ivice Račana.Bosanski Hrvati nalaze se u jako teškom položaju te hrvatska politika mora pronaći načine da to promijeni, kazao je Tomac. 'Ako Srbi imaju svoj entitet, Republiku Srpsku, zašto Hrvati ne bi imali svoj te zašto se to smatra nacionalizmom?', načeo je Tomac ponovno pitanje preoblikovanja države, koja je nakon završetka rata (1995. g.) de facto podijeljena na bošnjačko-hrvatsku federaciju i republiku bosanskih Srba.Tomac tvrdi da novi ustav, koji je progurao tadašnji povjerenik
AUSTRIJA
APA
11. XII. 2002.
Opetovano načinjanje "hrvatskog pitanja" u Bosni i Hercegovini
"'Hrvatsko nacionalno pitanje' u Bosni i Hercegovini moglo bi biti
riješeno osnivanjem zasebne hrvatske teritorijalne jedinice - ta
je izjava Zdravka Tomca, predsjedatelja vanjskopolitičkog odbora
hrvatskog parlamenta, uzvitlala početkom prosinca veliku prašinu u
Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. U utorak je Sarajevo uručilo
Zagrebu službenu prosvjednu notu a nekoliko je hrvatskih stranaka
zatražilo Tomčevu ostavku. Valja napomenuti da je Zdravko Tomac
istodobno i potpredsjednik socijaldemokrata premijera Ivice
Račana.
Bosanski Hrvati nalaze se u jako teškom položaju te hrvatska
politika mora pronaći načine da to promijeni, kazao je Tomac. 'Ako
Srbi imaju svoj entitet, Republiku Srpsku, zašto Hrvati ne bi imali
svoj te zašto se to smatra nacionalizmom?', načeo je Tomac ponovno
pitanje preoblikovanja države, koja je nakon završetka rata (1995.
g.) de facto podijeljena na bošnjačko-hrvatsku federaciju i
republiku bosanskih Srba.
Tomac tvrdi da novi ustav, koji je progurao tadašnji povjerenik
međunarodne zajednice za Bosnu Wolfgang Petritsch, ne osigurava
jednakopravnost tri velika naroda u Bosni (Bošnjaka, Srba,
Hrvata). Po Tomcu, Hrvati nisu ravnopravni čak ni u federaciji.
Razvoj događaja u susjednoj zemlji pokazuje da je nekadašnji
hrvatski predsjednik Franjo Tuđman vodio 'ispravnu' politiku',
ističe on.
Tuđman je po Tomčevoj ocjeni postupio 'korektno i ispravno' u
'sudbinskim trenucima' za Hrvatsku. U to vrijeme Tomac se po
vlastitim riječima nije slagao s Tuđmanovom politikom prema Bosni i
Hercegovini. 'No, zbog sadašnjeg položaja Hrvata u Bosni i
Hercegovini čini se da je Tuđman imao pravo', kazao je Tomac.
Slične argumente iznijela je krajem studenog u okviru
manifestacije o Bosni i Hercegovini, održane u Beču, i
predsjedateljica izaslanstva jugoistočne Europe u Europskom
parlamentu Doris Pack (CDU). Zatražila je promjenu Daytonskog
sporazuma, kojim je službeno dokončan rat u Bosni, budući da su 'od
Daytona profitirali samo Srbi i Muslimani'. Srbi su po gospođi Pack
'dobili daleko više kada je riječ o teritoriju no što im pripada.
Zato u Republici Srpskoj jača potpora Bosni i Hercegovini, budući
da su Srbi svjesni da bi pod Beogradom imali daleko manje'.
Na drugoj su pak strani 'gubitnici' bosanski Hrvatu jer nisu
realizirali vlastitu državu ('Herceg-Bosnu'), tvrdi gospođa Pack.
Njima sada vlada muslimanska većina u federaciji, dodaje ona. I
međunarodni zastupnici usmjeravaju velik pritisak na 'slabe
Hrvate' dok se prema Banja Luci i Sarajevu odnose u baršunastim
rukavicama, ističe gospođa Pack" na kraju priloga.