ZAGREB, 4. prosinca (Hina) - Mislim da bi preustroj BiH i stvaranje pravne države trebao početi obrnutim putem, iznutra, od naroda i građana BiH. To je bez sumnje dulji put, ali jedini pravi, izjavio je u razgovoru za najnoviji broj
"Glasa Koncila" provincijal Bosne Srebrene fra Mijo Džolan.
ZAGREB, 4. prosinca (Hina) - Mislim da bi preustroj BiH i stvaranje
pravne države trebao početi obrnutim putem, iznutra, od naroda i
građana BiH. To je bez sumnje dulji put, ali jedini pravi, izjavio
je u razgovoru za najnoviji broj "Glasa Koncila" provincijal Bosne
Srebrene fra Mijo Džolan. #L#
Potvrdivši kako je BiH pod protektoratom te kako ne zna koliko se to
može promijeniti izravnim sučeljavanjem, fra Mijo je izjavio kako
će međunarodna zajednica prihvatiti ona rješenja i manje će se
priklanjati bilo komu ako u državi bude jasnije što hoće njezini
narodi i građani.
"Hrvatsko pitanje u BiH je jedno od najvažnijih pitanja njezina
opstanaka", ustvrdio je provincijal Bosne Srebrene, dodavši kako
bi sami Hrvati u BiH, njihove ustanove, Republika Hrvatska, drugi
narodi i građani u BiH, a svakako međunarodna zajednica, trebala to
uzeti sasvim ozbiljno.
Nama Hrvatima, i u BiH i u Hrvatskoj, nedostaje minimalni
politički, kulturni, gospodarski, institucionalni, nacionalni i
crkveni konsenzus o pitanju Hrvata u BiH, izjavio je, dometnuvši
kako će, dok se to ne postigne, biti teško Hrvatima ne samo s drugim
narodima u BiH, s međunarodnom zajednicom, nego će biti i
nerazumijevanja, okrivljivanja i ravnodušnosti i među nama.
"Danas bi prije svih materijalnih pomoći najvažnije bilo da svi
relevantni hrvatski čimbenici otkriju s radošću postojanje
bosanskih Hrvata, koji imaju svoj specifični doprinos
općehrvatskom duhu", rekao je, dodavši kako su bosanski Hrvati dio
hrvatstva i općesvjetske uljudbe, koliko god bili malobrojni.
Provincijal smatra kako znanje o tome treba postati i priznanje te
se ne smije bosanske Hrvate promatrati negativistički, s jedne
strane kao "male" Hrvate ili one koji nemaju nacionalni identitet,
a s druge strane kao remetilački faktor, kao one koji su stranci u
svojoj vlastitoj domovini te ih treba gurnuti bilo na margine, bilo
iseliti u Hrvatsku.
Franjevačka provincija Bosna Srebrena u franjevačkoj duhovnosti
živi više od sedam stoljeća. Svoje ime dobila je po Srebrenici, gdje
je postojao jedan od prvih njezinih samostana, koji je 1686. za
bečkoga rata porušen.
Bosna Srebrena danas pokriva vrhbosansku nadbiskupiju i banjolučku
biskupiju. U dijelu koji pastorizira Bosna Srebrena registrirano
je, kako napominje fra Mijo, na početku 2002. godine 157.815 od
predratnih 300.000 katolika.
(Hina) mc