KANSAS CITY, 10. prosinca (Hina/Reuters) - U Kentuckyju se plantaže duhana pretvaraju u tvornice za proizvodnju lijekova protiv raka, u Virginiji se žitarice uzgajaju za liječenje cistične fibroze, a u Nebraski se istraživači nadaju
da će tamošnja plodna polja ponuditi dio rješenja za liječenje oboljelih od AIDS-a.
KANSAS CITY, 10. prosinca (Hina/Reuters) - U Kentuckyju se plantaže
duhana pretvaraju u tvornice za proizvodnju lijekova protiv raka, u
Virginiji se žitarice uzgajaju za liječenje cistične fibroze, a u
Nebraski se istraživači nadaju da će tamošnja plodna polja ponuditi
dio rješenja za liječenje oboljelih od AIDS-a. #L#
Od polja ječma u državi Washington do polja šećerne trske na
Havajima američki znanstvenici pokušavaju uzgajati kulture koje se
neće koristiti za prehranu nego za pronalaženje jeftinijih, bržih i
učinkovitijih načina liječenja ljudskih bolesti.
Pritom se ljudska ili životinjska DNK koriste za modificiranje
biljaka kako bi genetski proizvodile ljudske proteine. Nakon
desetogodišnjeg truda nedavno je počela ključna faza razvoja koja
obuhvaća klinička ispitivanja i moguću komercijalizaciju ako se
novostvoreni lijekovi temeljeni na uzgoju modificiranog bilja
pokažu djelotvornima na bolesnicima.
No znanstvena se zajednica dok slavi uspjeh istodobno mora boriti s
protivnicima takvih pokušaja koji strahuju da bi neiskorišteni
ljekoviti preparati mogli slučajno završiti na stolu i naškoditi
zdravima, umjesto da izliječe bolesne. Strah je pojačan prošloga
mjeseca kada je otkriveno da je jedna od vodećih tvrtki za
proizvodnju lijekova razvijenih iz bilja, Prodigene Inc. iz
Teksasa, prekršila savezne naputke slučajno zatrovavši polja u
Iowi i Nebraski genetski modificiranom žitaricom za potrebe
liječenja šećerne bolesti i dijareje.
"Ne bismo smjeli to raditi s našom hranom. Takvi će se incidenti
događati, a potencijalno su vrlo opasni. Praksa inženjeringa
lijekova i naše ljetine graniči s ludošću", izjavio je
glasnogovornik ekološke udruge Prijatelji Zemlje Mark Helm.
Incident s Prodigenom uznemirio je i istraživače te biotehnološke
tvrtke koje se utrkuju u razvijanju lijekova iz biljaka. Mnogi su
ljuti na Prodigene, koji je sada suočen sa saveznom istragom,
bojeći se da bi taj slučaj mogao pokvariti njihove napore.
Američko ministarstvo poljoprivrede razmatra opcije strožeg
nadzora istraživanja.
Obje se strane, i zagovornici i protivnici, slažu da je
potencijalno u igri zdravlje ljudi diljem svijeta. No, gdje
protivnici vide probleme koji se javljaju u opskrbi hranom,
zagovornici nove tehnologije vide samo nove mogućnosti za
spašavanje života.
Među proizvodima koji se sada nalaze u fazi istraživanja su,
primjerice, lijekovi protiv hepatitisa B, herpesa, širenja
zloćudnih stanica raka, dijabetesa ili cistične fibroze.
Jedan od proizvoda za koji se očekuje da će se uskoro pojaviti na
tržištu je aprotinin koji kontrolira zgrušavanje krvi prigodom
operacija na srcu. Protein koji se sada koristi u tom lijeku
razvijen je iz goveđih pluća i vrlo je skup za proizvodnju, navodi
Prodigene koji taj protein proizvodi na žitnim poljima u Nebraski.
Prodigen na istom principu radi s Nacionalnim institutom za
zdravlje i na razvijanju cjepiva protiv HIV-a.
"To nije samo san. Možemo u budućnosti spasiti milijune života",
kaže glavni direktor Prodigena Anthony Laos koji predviđa
proizvodnju jestive oblatne, kao odgovor na AIDS, koja bi se mogla
lako distribuirati u daleke zemlje pogođene tom pošasti.
Tehnologija miješanja biljne i ljudske DNK relativno je
jednostavna. Nakon određivanja određenog ljudskog proteina i
njegovih funkcija, znanstvenici ubacuju dotičnu DNK u stanice
biljke. Kako, primjerice, kukuruz raste reproducira taj protein
kojeg je onda nakon žetve lako izdvojiti.
Lijekovi razvijeni preko biljaka mogu se proizvoditi u puno većim
količinama te znatno brže i jeftinije nego oni razvijeni u
multimilijunskim laboratorijima, tvrde u tvrtkama koje se bave
biotehnologijom.
(Hina) ii dgk