OKRUGLI STOL HHO-A O JAVNOM NADZORU NAD TAJNIM SLUŽBAMA

ZAGREB, 9. prosinca (Hina) - Potreba za potpunom provedbom Zakona o sigurnosnim službama, posebno oko imenovanja čelnih ljudi tih službi, i uvođenje parlamentarnog nadzora nad njihovim radom najvažniji su zaključci današnjeg okruglog stola koji je u organizaciji HHO-a održan u Novinarskom domu.#L# Iako je na skupu na temu "Javna kontrola nad tajnim službama" navedeni Zakon ocijenjen zadovoljavajućim, vladajućoj je "petorki" zamjereno da zbog međusobnih nesuglasica nije uvela nadzor nad radom službi, na što je po Zakonu bila obvezna. Predsjednik HHO-a Žarko Puhovski upozorio je da je Hrvatska jedina europska zemlja koja nema nikakvu kontrolu nad sigurnosnim službama, što za posljedicu, umjesto javne, može imati stranačku, političku kontrolu nad djelovanjem službi. Ocijenio je da zbog neusuglašenih odnosa u vrhu vlasti još uvijek nije poznato tko će biti na čelu dvije od tri hrvatske obavještajne službe, kao i da zbog nedostatka nadzora nad njihovim radom u opasnost ponovno dolaze građanske slobode i ljudska prava. "Nažalost, dobar se zakon u Hrvatskoj označava tako da ga se sabotira jer za njegovo provođenje još uvijek nema političke volje", rekao je Puhovski. Vlatko Cvrtila, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, napomenuo je da, unatoč tomu što je Zakon stupio na snagu u travnju ove godine, nisu uspostavljeni mehanizmi kontrole - nije formirano Vijeće za nacionalnu sigurnost, a Savjet za kordinaciju sigurnosnih službi sastaje se samo formalno. Založio se za potpuni parlamentarni nadzor nad radom sigurnosnih službi, preko kojega bi te službe i u stvarnosti radile u funkciji građana. "Kroz političke licitacije tajne se službe stavljaju u položaj da svoju legitimaciju traže kroz dobre odnose s političkim strukturama, što ih onemogućava u zakonitu radu", dodao je. Bivši ravnatelj UNS-a Josip Manolić istaknuo je da pažnja građana treba biti usmjerena prema vlasti na način da joj se govori kako gubi njihovo povjerenje jer ne želi urediti sustav sigurnosnih službi. Založio se za zaštitu tih službi od stvaranja raspoloženja da je riječ o antidržavnim i antigrađanskim institucijama, "jer je njihov stvarni posao biti u službi građana". Mladen Ružman, koji je zbog članstva u stranci sredinom godine podnio ostavku na dužnost ravnatelja SIS-a, upozorio je da pitanje nacionalne sigurnosti još uvijek nije postalo univerzalno pitanje već da se svodi na traženje prostora za političku afirmaciju i rušenje pojedinog projekta ili osobe, a čemu je, kako je rekao, i sam svjedočio. SDP-ov saborski zastupnik Nenad Stazić opovrgnuo je tvrdnje nekih sudionika skupa da vlast nema kontrolu nad tajnim službama, ali i potvrdio da Zakon o sigurnosnim službama još nije proveden do kraja. Odgovornost za to svalio je na bivšu HSLS-ovu predsjednicu saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost Đurđu Adlešić, zamjerivši joj da zbog otpora vlasti nije izvršavala svoju dužnost. (Hina) tr az