ZAGREB/LONDON, 5. prosinca (Hina) - Život je na Zemlji možda započeo u stijenama na dnu oceana prije više od 4 milijarde godina, iznijeli su najnovije rezultate istraživanja biolozi William Martin i Michael Russell naišavši pritom na
dosta sumnjičavosti među kolegama.
ZAGREB/LONDON, 5. prosinca (Hina) - Život je na Zemlji možda
započeo u stijenama na dnu oceana prije više od 4 milijarde godina,
iznijeli su najnovije rezultate istraživanja biolozi William
Martin i Michael Russell naišavši pritom na dosta sumnjičavosti
među kolegama. #L#
Prema mišljenju dvojice biologa, prije više od 4 milijarde godina
sitne šupljine u mineralima poslužile su kao prve stanice, a ključ
teorije zove se željezni sulfid.
"Ima puno teorija o nastanku života, no naša je prva koja započinje
sa stanicom", izjavio je Martin. Mnogi, naime, znanstvenici misle
da su se najprije razvili proteini ili samoumnažajuće molekule.
Željezni sulfid ubrzava reakciju koja spaja anorganske molekule u
organske, a neke bakterije još se služe tim procesom. Vruća voda
koja je proistjecala iz podvodnih izvora punila je šupljine u
mineralnim stijenama sirovim sastojcima pogodnim za takvu reakciju
- amonijakom i ugljičnim monoksidom. Bakterije te sastojke mogu
koristiti kao pokretač.
Ti su se sastojci, nakupljeni u željeznom sulfidu, koncentrirali i
potaknuli reakciju stvaranja složenih molekula kao što su proteini
ili genetski materijal. Izvan minerala oni bi se raspršili u
oceanu, pojašnjava Martin nadajući se da bi slične uvjete i
reakcije mogao načiniti i u laboratoriju.
"Mislim da je ova teorija dobra stvar - potrebno je imati
sveobuhvatne teorije", kazao je biolog Ford Doolittle sa
sveučilišta u kanadskom Halifaxu.
"Nikad nećemo biti posve sigurni kako je nastao život. No, to što ne
znamo zašto se nešto dogodilo, ne znači da to nije vrijedno
proučavati", dodao je.
I drugi se znanstvenici slažu da su nakupine željeznog sulfida
plodna okolina, no upozoravaju i na razlike između jednostavnih
organskih reakcija i kemije života.
"Glavni je problem objasniti kako, kada i zašto nastaju molekule
kao što su enzimi", kaže švicarski biokemičar Pier Luigi Luisi.
Najstariji nesporni bakterijski fosili stari su više od 2,5
milijarde godina, premda neki vjeruju da postoje dostatni dokazi da
je život započeo prije 3,5 milijarde godina.
"Vrlo je vjerojatno da se nijedna teorija neće uklopiti u sve dokaze
i nalaze. Trik je u tome da se izdvoje dijelovi koji će se
ignorirati. Za stvaranje koherentne hipoteze mora se napomenuti da
se određeni podaci ne uklapaju, ali i da se rad na teoriji
nastavlja", izjavio je John Raven sa škotskog sveučilišta Dundee.
(Hina) ii dgk