SASTANAK U HAZU O TRPIMIROVOJ DAROVNICI

U povodu 1150. obljetnice Trpimirove darovnice iz 852. u kojoj se prvi put spominju ime Hrvat i Hrvatska u srijedu je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) održan javni sastanak.#L# Na sastanku koji je organizirao Razred za društvene znanosti Akademije o tom temeljnom dokumentu za hrvatsku državu govorio je akademik Lujo Margetić. Trpimirova darovnica iz 852. najznačajniji je dokument hrvatske povijesti jer se u njemu prvi put u povijesti spominju ime Hrvat i država Hrvatska, a Trpimir sebe naziva "dux Chroatorum", istaknuo je akademik Margetić. O Trpimirovoj darovnici pisali su vodeći hrvatski povjesničari a prvi među njima i prvi predsjednik HAZU Franjo Rački, podsjetio je Margetić. U posljednje vrijeme, dodao je, iznesene su pak nove važne spoznaje o Trpimirovu vremenu što potvrđuje da je on kao vladar bio vrlo ugledan te da je Hrvatska u njegovo doba postala važna regionalna sila. Akademik Franjo Šanjek govorio je pak o Crkvi u Hrvata za narodnih vladara podsjetivši da se povijesni susret papinstva i Hrvata dovodi u vezu s pontifikatom Ivana IV. Dalmatinca (640.-642.) čije poslanstvo posjećuje Dalmaciju i Hrvatsku nakon pohoda razornih barbarskih horda. Poznato je da je taj papa poslao u Dalmaciju i Istru opata Martina radi otkupa zarobljenika koje su pogani zarobili, dodao je Šanjek. Papino izaslanstvo vraća se iz Dalmacije s kostima mučenika iz Dioklecijanova doba koje je spomenuti papa dao pohraniti u oratoriju sagrađenom uz krstionicu do lateranske bazilike u Rimu. Pokrštavanje Hrvata nastavlja se u 7. i 8. stoljeću, a pape se zauzimaju za obnovu crkvenoga ilirika, rekao je Šanjek i posebice podsjetio na 879. kada je papa Ivan VIII. priznao knezu Branimiru (879.-892.)zemaljsku vlast nad cijelom Hrvatskom. To je, dodao je, značilo da je Hrvatska toga doba postala neovisnom i suverenom državom. Dva stoljeća kasnije kralja Dmitra Zvonimira (1075.- 1089.) okrunio je papa Grgura VII. preko opata Gebizona. Ustrojstvo crkve u Hrvatskoj, istaknuo je Šanjek, treba promatrati u kontekstu odnosa Rima, Akvileje i Carigrada - triju ishodišta hrvatske crkvenosti. Dodao je da su splitski sabori iz 925. i 928. bili važni za ustroj crkve u Hrvata, a posebice je spomenuo važnost splitske crkve koja je baštinik salonitanske crkve (Solin). Akademik Franjo Šanjek govorio je i o prvim redovničkim redovima u Hrvatskoj, dolasku benediktinaca na Trpimirov dvor oko 846. godine te o borbi klera za narodni jezik - glagoljicu u bogoslužju koja se održala tisuću godina na hrvatskome nacionalnom prostoru.