NJ 4. XII. DPA: PUTIN I DALJE HOĆE NA ZAPAD

NJEMAČKA DPA 4. XII. 2002. Putinov ustrajni put na Zapad - Čečenija kao autogol "Ove je godine ogromno rusko carstvo napravilo još jedan korak bliže Zapadu. Smjer kojim je već nakon terorističkih napada od 11. rujna 2001. krenuo ruski predsjednik Vladimir Putin određivao je i u aktualnoj godini vanjsku politiku Moskve. Zapad je pak takvu politiku nagradio - punopravnim članstvom u presvijetlom krugu skupine G-8, u čijem je radu Rusija dosada sudjelovala tek uz umjereni uspjeh, i to na samom njegovom rubu. 'Uspjela vanjskopolitička revolucija', rezimirala je Lilija Ševzova iz moskovskog ogranka Carnegijeve Zaklade za međunarodni mir. 'On je Rusiju prvi puta preobrazio u pripadnicu zapadne koalicije u kojoj ona nije odmah željela igrati dominantnu ulogu', zaključila je politologija. Osim toga, Putin je po njezinim riječima prvi puta Zapadu dopustio vojnu nazočnost na ruskom interesnom području, konstatirala je Ševzova u kontekstu angažmana američkih vojnih savjetnika u Gruziji i budućeg članstva baltičkih republika u NATO- u. Time se Putin, doduše, odmaknuo od dosadašnje doktrine multipolarnog svjetskog poretka ali je Rusiji ipak uspio sačuvati privid snažne zemlje, smatra ona. Težište ruske vanjske politike manje je bilo usmjereno na Europu a više na Sjedinjene Države. Analitičar Europskog instituta Sergej Karaganov pohvalio je odnose Moskve i Washingtona, ocijenivši ih 'dobrima kao nikad dosad'. Nikad dosad nisu odnosi te dvije zemlje bili u tako dobrom stanju kao što su danas, naglasio je Karaganov. Razlog spomenute prowashingtonske orijentacije Moskve Ševzova navodi uz primjesu ironije - naime, samo se na taj način Rusija 'još može osjećati kao velesila', napominje ona. Gotovo je paradoksalna okolnost da dobro funkcioniranje osovine Washington-Moskva na političkoj razini nije Rusiji donijelo baš veliku gospodarsku korist. Naime, Moskva je gospodarske impulse koji će je potaknuti na osuvremenjivanje rađe crpila u Europi, kao što je pokazao najnoviji posjet premijera Mihaila Kasjanova Toulouseu i naruždba 12 Airbus-ovih putničkih mlaznih zrakoplova, namijenjenih nacionalnoj zrakoplovnoj tvrtki Aeroflot. No, opisanu konstruktivnu vanjsku politiku Moskve određuje gotovo isključivo sam Putin - bilo da je riječ o najnovijem natezanju oko zaoštrene rezolucije Vijeća sigurnosti UN o Iraku ili o kalinjingradskoj eksklavi. No, upravo je sporazum s EU o novoj regulaciji tranzita prema nekadašnjem Koenigsbergu proglašen Putinovim neuspjehom. 'Rusija nije smjela popustiti apsolutno neutemeljenim zahtjevima EU', smatra Karaganov. 'Trebala je izdržati do kraja i pričekati sljedeće poteze EU i odgovor na pitanje kreću li se Europljani u smjeru nove varijante nekadašnje situacije u Berlinu', aludirajući na Berlinski zid. No, u raskošnom sjaju nove ruske vanjske politike Ševzova vidi i veliku ogrebotinu - riječ je o Čečeniji. U tom je pitanju Moskva napravila autogol, neprekidno naglašavajući međunarodnu dimenziju terorizma u toj otpadničkoj kavkaskoj republici. 'Ako zbivanja u Čečeniji uistinu imaju međunarodne dimenzije, Zapad može predložiti i međunarodnu formulu za rješenje tog sukoba', ocijenila je. Sukladno tome, glavni tajnik NATO-a George Robertson ponudio je pomoć obrambenog saveza u borbi protiv terorizma na Kavkazu, podsjetila je Karaganova. 'Ne treba pretpostaviti da je Kremlj spreman prihvatiti tu ponudu', dodala je. Kada je o takvim problemima riječ, Rusija se ipak drži provjerenih recepata. Umjesto da pozovu NATO-ve postrojbe u Grozni, ruski vojni dužnosnici rađe sami ratuju. Ta pak činjenica čini utemeljenima europske dvojbe u prozapadnu orijentaciju Moskve, 'sve dok se kod kuće igra po starim pravilima', konstatirala je Ševzova" na kraju priloga Gunthera Chalupe.