REUTERS 4. XII. BALKAN SE BOJI ZATVORENIH VRATA

ovi VELIKA BRITANIJA REUTERS 4. XII. 2002. Kandidatkinje za EU boje se da će im vrata biti zatvorena i 2007. "Opterećene nasljedstvom 40 godina komunizma, Bugarska i Rumunjska nadaju se preći prag Europske Unije 2007. godine ali se pribojavaju da će im istočnoeuropske države koje se pridruže ranije zalupiti vrata u lice. Za ove dvije balkanske kandidatkinje, kao i politički problematičnu Hrvatsku, početni problemi povijesne ekspanzije bogatih 15 država na bivši komunistički blok diktirat će koliko će se brzo pridružiti. EU bi trebao dovršiti pregovore, koji će biti održani u Kopenhagenu 12. i 13. prosinca, o priključenju 10 uglavnom istočnoeuropskih članica 1. svibnja 2004.. Time će EU priključiti još 75 milijuna siromašnijih stanovnika svojoj dosadašnjoj populaciji od 370 milijuna. No Rumunjska i Bugarska moraju čekati barem do 2007. godine. 'Prvo širenje više od ičega će odrediti šanse Bugarske i Rumunjske za priključenje', dodao je Doyle. Novopridošlice su Cipar, Češka, Estonija, Madžarska, Letonija, Latvija, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija. Te države zajedno imaju manji BDP od Nizozemske. Balkanske kandidatkinje, u kojima prosječna mjesečna plaća iznosi 100 dolara, još su siromašnije i još udaljenije od drugih istočnoeuropskih zemalja u odnosu na glavne europske prijestolnice. Kada je EU ukinuo vizu za Rumunje 2002. godine, tisuće Roma preplavile su europske gradove, da bi ih nakon toga masovno deportirali zbog zločina kao što su krađa i prosjačenje, na zaprepaštenje Bukurešta, u kojem smatraju kako ovo je naštetilo šansama Bugarske za priključenje EU-u. Te činjenice i rašireni dojam kako će širenje EU-a biti veoma skupo potaknuli su neke zapadnoeuropske političare da pričekaju s slijedećim krugom širenja, tvrde analitičari. 'Sve bi moglo krenuti po zlu, jer se radi o složenom procesu. Mnogo bi stvari moglo krenuti krivo i tako usporiti integraciju novih članica', kazala je Dana Allin iz londonskog Međunarodnog instituta za strateške studije. EU je za Rumunjsku i Bugarsku kao datum priključenja odredio 1. siječanj 2007. Hrvatska, bivša jugoslavenska država koja još nije ni počela pregovore, mogla bi se priključiti ovim dvjema državama ako riješi svoje političke probleme. No u Sofiji i Bukureštu rastu strahovi da će politička predanost širenju oslabjeti nakon 2004. godine i da bi EU mogao početi okolišati oko njihovog priključenja EU-u. 'Bugarska s osam milijuna ljudi ne bi previše opterećivala proračun EU-a', kazao je viši vladin dužnosnik u Sofiji. 'No bojim se da nemaju što izgubiti ako nas izostave. Potrošačko tržište Bugarske jednako je francuskom gradu Lyonu.' 'Sve se svodi na proračun EU-a i to tko može priuštiti što 2006. godine (za vrijeme pregovora u pogledu novog proračunskog kruga)', kazala je Doyle. Neizvjesnost u pogledu toga kada će se priključiti Bugarska i Rumunjska moglo bi ići u korist Hrvatskoj, tvrde diplomati. Činjenica da Zagreb tek treba početi pregovore o priključenju ne znači da je ova država na Jadranu outsider, jer ima gospodarske potencijale kojima bi mogla sustići druge. Sofija, koja je brža u ispunjavanju uvjeta za priključenje i koja planira dovršiti pregovore o priključenju do 2003., negoduje zbog toga što ju se svrstava u istu skupinu država sa sporijim balkanskim državama, i tvrdi da bi to moglo naštetiti njenim šansama za priključenje. Dok je Bugarska zaključila 23 poglavlja u pregovorima o priključenju s EU-om, Rumunjska je zaključila tek 15. 'Zbog čega bi mala Bugarska trebala nositi na grbači Rumunje? Volio bih da je situacija suprotna. Oni su velika država, oni bi trebali vući nas', kazao je dužnosnik vlade u Sofiji. 'Činjenica da smo prisiljeni čekati i na države bivše Jugoslavije također je neugodna.' Bugarska vlada premijera Simeona Saxe-Coburga, bivšeg kralja koji je pobijedio na izborima u lipnju 2001. godine, zadobio je poštovanje u inozemstvu jer je ubrzao gospodarske reforme. No iako je učinak mudre politike očit u brojkama- bugarsko gospodarstvo naraslo je za 4.3 posto u razdoblju između siječnja i lipnja- rast gospodarstva još nije vidljiv na životnom standardu, koji nije narastao. Gotovo jedan od pet Bugara nema posla a plaće su među najnižima u Europi. Rumunjska ima manju stopu nezaposlenosti od 8.2 posto, ali ne uživa veliki gospodarski kredibilitet na Zapadu. Za razliku od Sofije, koja se držala mjera koje je propisao MMF, bivši komunisti koji su na vlasti u Bukureštu oklijevaju povećati državne plaće i otpustiti višak zaposlenih. 'Najslabija točka je kontradiktorni i neučinkoviti karakter reformi kod kuće', kazao je Dorel Sandor, direktor rumunjskog Centra za političke studije i komparativnu analizu. Dok Bugarska i Rumunjska trebaju zaliječiti uglavnom gospodarske boljke, Hrvatska treba dokazati da je stabilna demokracija i treba prevladati nasljedstvo svog rata za neovisnost od Jugoslavije da bi si otvorila put prema EU-u, tvrde analitičari. Turska je već službeni kandidat za članstvo u EU-u, i ulaže velike napore da joj se dozvoli da počne formalne pregovore o priključenju. No suočena je i s dubokim sumnjama Zapada u pogledu poštivanja ljudskih prava, a države EU-a dvoje oko toga bi li Tursku ikada trebalo primiti u EU. Klaus Becher, analitičar pri londonskom Međunarodnom institutu za strateške studije, kazao je kako Bugarska i Rumunjska neće biti prisiljene čekati na Tursku, za koju predviđa da će u EU ući u drugoj polovici slijedećeg desetljeća. Allin je kazala kako je međunarodna zajednica prije bila ljuta na Hrvatsku zbog njene uključenosti u bosanski, rat koji je trajao od 1992. do 1995. godine. Pokojni hrvatski nacionalistički predsjednik Franjo Tuđman optužen je za šovinističku politiku i spletkarenje s ciljem priključenja dijelova Bosne Hrvatskoj. Ovo se promijenilo, no Zagreb ipak treba donijeti zakone o pravima manjina i reformirati svoje sudstvo i državne medije kako bi se šanse za priključenje Hrvatske EU-u poboljšale, izvješćuje Organzacija za europsku sigurnost i suradnju. Najteži zadatak jest uvjeriti srbijanske izbjeglice koji su istjerani tijekom balkanskog sukoba, 1990-tih, da su sada dobrodošli vratiti se u svoje domove i da će sada imati sva prava. Zagreb mora popraviti i svoje odnose sa sudom za ratne zločine UN-a, koji je prošle godine optužio dva hrvatska generala za zločine počinjene nad pobunjenim Srbima, 1995. godine. Jedan se predao sudu no drugi se krije. Sve oči sada su uprte u trećeg generala. Zagreb je prošlog mjeseca opovrgao valjanost optužnice protiv njega u formalnoj žalbi sudu. To je potaklo kritike Zapada i upozorenja EU-a da nepokoravanje sudu znači odlaganje integracije Hrvatske u EU i NATO. Analitičari tvrde kako bi, ako Hrvatska prevlada te probleme, mogla biti svrstana u skupinu s Rumunjskom i Bugarskom u redu za EU", pišu Anna Mudeva, Antonia Oprita i Zoran Radosavljević.