NJ 3.XII.-SZ-BESPRAVNI PROSTOR

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 3. XII. 2002. Zarobljeni u bespravnom prostoru "Najavljivalo se da poslije 11. rujna ništa neće ostati kako je bilo. Proročanstvo se počinje ostvarivati barem na jednom području: u pravu. Poslije napada na Ameriku pravo na državnu samoobranu u afganistanskom je ratu velikodušno tumačeno. U međuvremenu neke države idu i dalje od toga. SAD zahtijeva pravo na preventivni rat a australski predsjednik vlade John Howard sada čak želi preradbu UN-ove povelje kako bi na ciljeve u stranim državama bilo dopušteni preventivni vojni udari. Za sada Bushova vlada nastoji ukinuti granice između ratnog i kaznenog prava. Na svojem vojnom uporištu Guantanamo internirala je 600 možebitnih terorista i ratnika kojima ne odobrava niti status ratnih zarobljenika niti uhićenika zbog zločina. Washington je ljudima što više prilijepio etiketu illegal enemy combatants, nezakonitih neprijateljskih boraca. Tako ih može držati u bespravnom prostoru - bez sudskog naloga, odvjetnika i izgleda za održavanje procesa. Smiju se nadati oslobađanju čim rat svrši. No kada će svršiti rat protiv terora? Od ponedjeljka se jedan američki prizivni sud bavi optužnicom 16 uhićenika iz Guantanama. Ljudi koji potječu iz Kuvajta, Velike Britanije i Australije ne traže drugo doli pravo da u buduće o njihovom zarobljeništvu odlučuju sudovi. Ako im se to uskrati, past će u 'pravnu crnu rupu' gdje bi mogli ostati zauvijek, upozoravaju američki odvjetnici. Vlada naprotiv drži da je SAD u ratu. I da je nužno držati u zatvoru ljude koji su možda i dalje opasni, čak iako im se ne mogu dokazati konkretni zločini. Slučaj Guantanamo je poseban, jer uporište ne pripada teritoriju SAD-a a zarobljenici nisu američki državljani. Prema Washington Postu, američka vlada upravo izgrađuje usporedan pravni sustav za osumnjičene za teror, koji vrijedi i za Amerikance na američkom teritoriju. Prema listu, vlada među ostalim zadržava pravo da američke građane u tajnom postupku proglasi za enemy combatants, uskrati im uredan kazneni postupak i neograničeno ih drži u vojnim uporištima. Za sada su dva američka državljana kao 'neprijateljski borci' u marinskom zatvoru. Jedan je uhićen u Afganistanu, drugi u Chicagu pod optužbom da su planirali napad. Borci za ljudska prava žale se da vlada širi svoje ovlasti na račun pravosuđa i da krši građanska prava. Traže da sudovi preispitaju pojedinačne posebne mjere. Predstavnici vlade uzvraćaju da u doba rata predsjednik mora odlučiti tko je neprijatelj. Samo on smije građane proglasiti neprijateljskim borcima. Njih se može držati bez kontakta s odvjetnicima ili članovima obitelji dok predsjednik ne zaključi da su neprijateljstva između Amerike i pogođenih svršila. Takvo je shvaćanje u SAD-u ipak još jako prijeporno. Na posljetku će ipak savezni sudovi odlučiti kako daleko vlada može ići. Barem u tomu 11. rujan ništa nije promijenio", drži Stefan Ulrich.