ZAGREB, 29. studenoga (Hina) - Vlada je zadovoljna uređenim odnosima među nositeljima državnog portfelja (Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), mirovinski i zdravstveni fondovi, INA, HEP) koji zajednički rade na procesu nadzora i
transparentnosti privatizacije državnog portfelja, izjavio je danas u Saboru potpredsjednik Vlade Slavko Linić.
ZAGREB, 29. studenoga (Hina) - Vlada je zadovoljna uređenim
odnosima među nositeljima državnog portfelja (Hrvatski fond za
privatizaciju (HFP), mirovinski i zdravstveni fondovi, INA, HEP)
koji zajednički rade na procesu nadzora i transparentnosti
privatizacije državnog portfelja, izjavio je danas u Saboru
potpredsjednik Vlade Slavko Linić.#L#
Linić je pred zastupnicima iznosio analizu državnog portfelja za
2001., s osvrtom na rezultate privatizacije do 2002., te analizom
rada članova nadzornih odbora i uprava u društvima u državnom
vlasništvu.
Istaknuo je da je Vlada uspjela u HFP-u uspostaviti nadzor nad
vođenjem trgovačkih društava, te evidenciju za ocjenu rada
nadzornih odbora i uprava tih društava.
No, upozorio je, da odnosi HFP-a i nadzornih odbora pojedinih
poduzeća još nisu kakvi bi trebali biti, zbog čega je nužno i dalje
inzistirati na edukaciji nadzornih odbora i promijeniti članove
tih odbora koji Vladi onemogućavaju jasniji nadzor i podatke o
vođenju poduzeća.
Linić je izvijestio da je u zadnje tri godine privatizirano ukupno
112 poduzeća, da su povećani pozitivni rezultati, a u većoj je mjeri
pozitivno riješena insolventnost i nelikvidnost poduzeća.
"Danas smo u mogućnosti precizno naznačiti model privatizacije
koja se transparentno vodi, uglavnom preko zagrebačke i
varaždinske burze, a sredstva stečena privatizacijom izdvajaju se
za obnovu, te ulaganja u vode i cestogradnju", rekao je
potpredsjednik Vlade.
Upozorio je i na vrlo malu mogućnost HFP-a da utječe na sudbinu
poduzeća čije je učešće u državnom portfelju manje od 50 posto, za
što odgovorne drži privatizacijsko-investicijske fondove, koji,
tvrdi Linić, često ne prihvaćaju odluke HFP-a.
Zadovoljavajuće vođenje procesa privatizacije Linić je najavio i u
idućoj godini.
Potpredsjednik HFP-a Krešimir Starčević istaknuo je da državni
portfelj najveće smanjenjenje broja društava bilježi među tvrtkama
u kojima država sudjeluje do 25 posto vlasništva, dok je
najmanjenje u onima gdje je država većinski vlasnik.
Prethodni operativni plan privatizacije predviđao je deset modela
privatizacije, a sada će se, najavio je Starčević svesti na dva:
model javne dražbe za društva u kojima je država vlasnik do 50 posto
i model prikupljanja javnih ponuda za društva u kojima je država
većinski vlasnik.
(Hina) daju/tr sšh