AU 28. XI. APA: SLOVENCI I NATO

AUSTRIJA APA 28. XI. 2002. Sociolog Toš: postoji mogućnost neuspjeha referenduma o pristupu Slovenije NATO-u "Ljubljanski sociolog i istražitelj javnog mnijenja Niko Toš smatra da nije isključena mogućnost neuspjeha referenduma o pristupu Slovenije NATO-u. Doduše, ankete pokazuju da većina građana zagovara pristup NATO-u ali u Sloveniji je prisutan 'spontani neutralizam' jako naliko onom Austrijanaca, izjavio je Toš nedavno u razgovoru za APA-u. Tjedan dana nakon što je obrambeni savez pozvao Sloveniju da stupi u krug njegovih članica, slovenske političke stranke intenzivno se konzultiraju o terminu i modusu održavanja referenduma. Aktualno međunarodno okruženje Slovenije 'nije povoljno' za zagovornike pristupa NATO-u, tumači ravnatelj Centra za javno mnijenje pri ljubljanskom sveučilištu: 'Mi Slovenci više se ne osjećamo ugroženima, okruženi smo isključivo prijateljskim državama. Ranije nam je pak prijetila opasnost s juga, iz smjera Beograda'. U Sloveniji vrlo raširena skepsa prema pristupu NATO-u uvjetovana je, između ostalog, i povijesnim razlozima, tumačio je nadalje Toš. Primjerice, g. 1948. Jugoslavija, čiji je Slovenija tad bila sastavni dio, otela se dominaciji Sovjetskog Saveza a krajem osamdesetih godina Slovenija se istrgla iz jugoslavenskog zagrljaja, podsjeća on. S druge su pak strane u Sloveniji danas svjesni da je NATO baš kao i EU sastavni dio slovenskog 'puta u Europu' te da 'čitav proces integracije treba odraditi u komadu'. Dakle, trenutno se može polaziti od pretpostavke o pozitivnom ishodu referenduma, naglasio je Toš. Doduše, eventualni američki rat protiv Iraka 'uopće ne bi povoljno utjecao na tijek rasprave u slovenskoj javnosti o pristupu NATO-u', upozorio je on. Aktualne ankete zaista ne upućuju na jasnu prognozu o ishod referenduma o pristupu Slovenije NATO-u. Anketa koju je prošlog tjedna proveo dnevni list Dnevnik očitovala je, doduše, da su zagovornici pristupa Slovenije NATO-u u jasnoj većini (49,1 ispitanika bilo je za a 36,1 posto protiv pristupa NATO-u) ali u anketi dnevnog lista Delo protivnici su tijesno prevladali zagovornike s 39 prema 38 posto. Protivnike NATO-a u Sloveniji nedavno je osokolio u prvom redu javno nastup uglednog rektora ljubljanskog sveučilišta i bivšeg ministra gospodarstva Jože Mencingera. Naime, u televizijskoj raspravi s ministrom vanjskih poslova Dimitrijom Rupelom Mencinger je u utorak navečer izjavio da ne vidi 'potrebu' za pristupom obrambenom savezu - ni iz sigurnosno-političke, ni iz gospodarske perspektive. Irska i Finska bile su u proteklom desetljeću vodeće europske države na gospodarskom području - a nijedna od njih nije članica NATO-a, podsjetio je Mencinger. Osim toga, 'nijedan terorist neće doći u Sloveniju ako ne postanemo članicom NATO-a' a pristup savezu samo će povećati izdvajanja za obranu, ustvrdio je on. Slovenske političke stranke i vlada pregovaraju trenutno o modusu provedbe referenduma o pristupu NATO-u, koji bi trebao biti održan krajem siječnja sljedeće godine a najkasnije u ožujku, kada bi slovenski parlament trebao usvojiti NATO-v sporazum iz Washingtona. No, prethodno valja riješiti i jedan izuzetno značajan pravni problem. Naime, sukladno deklariranoj volji većine stranaka referendum bi trebao imati obvezujući karakter. Takav je pak referendum uvjetofvan prethodnim donošenjem odgovarajuće odluke sa zakonskom snagom - u aktualnom slučaju riječ je o zakonu o ratifikaciji sporazuma o pristupu NATO-u. Kako bi si uštedjeli moguću blamažu na međunarodnoj sceni, političari žele ishoditi pristanak slovenskih građana prije potpisivanja sporazuma s NATO- m. Zato je lijevo orijentirana Ujedinjena lista socijaldemokrata (ZLSD) predložila usvajanje zasebnog zakona o referendumu o pristupu NATO-u, o kojem će građani potom glasati a njihova će odluka biti obvezujuća. Bude li taj zakon odbijen, vlada vjerojatno neće potpisati sporazum o pristupu NATO-u. Model za takvo rješenje jest referendum o nezavisnosti u odnosu na Jugoslaviju iz 1990. g., na kojem je većina Slovenaca glasala za odvajanje od Beograda. No, sam čin odcjepljenja proveden je u djelo tek šest mjeseci kasnije", podsjeća novinar na kraju priloga.