US-E-nato-Obrana-Diplomacija-Organizacije/savezi-Ratovi us-WP 27. XI. u nato-u ne mogu biti svi jednaki? SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON POST27. XI. 2002.NATO: više članova znači i nužan face-lifting organizacije"Na summitu NATO-a u
Pragu, predsjednik Bush pozvao je na provedbu 'najvažnijih reformi u NATO-u od 1949.', uključujući i stvaranje snaga za brzo djelovanje koje bi se bile sposobne brzo i učinkovito boriti protiv novih prijetnji. Članove saveza je pozvao i da ulože više novca u moderniziranje svojih vojski, kako bi svi pridonijeli zajedničkoj obrani. Sve ovo odigravalo se u kontekstu primanja sedam novih članica u NATO-o, uključujući i bivše sovjetske države Letoniju, Litvu i Estoniju. NATO ima mnogo razloga za slavlje. Deset godina nakon što je pomogao dobiti Hladni rat i dalje je najmoćniji vojni savez u povijesti, a države cijele Srednje i Istočne Europe čekaju u redu za članstvo. Na žalost, na summitu u Pragu nije bilo rasprava u pogledu prijedloga za najveće probleme s kojima je NATO danas suočen: ujediniti širenje članstva sa sposobnosti organizacije da djeluje zajednički i brzo. Predsjednik Bush zavrijedio je velike zasluge za predlaganje
SJEDINJENE DRŽAVE
THE WASHINGTON POST
27. XI. 2002.
NATO: više članova znači i nužan face-lifting organizacije
"Na summitu NATO-a u Pragu, predsjednik Bush pozvao je na provedbu
'najvažnijih reformi u NATO-u od 1949.', uključujući i stvaranje
snaga za brzo djelovanje koje bi se bile sposobne brzo i učinkovito
boriti protiv novih prijetnji.
Članove saveza je pozvao i da ulože više novca u moderniziranje
svojih vojski, kako bi svi pridonijeli zajedničkoj obrani.
Sve ovo odigravalo se u kontekstu primanja sedam novih članica u
NATO-o, uključujući i bivše sovjetske države Letoniju, Litvu i
Estoniju. NATO ima mnogo razloga za slavlje. Deset godina nakon što
je pomogao dobiti Hladni rat i dalje je najmoćniji vojni savez u
povijesti, a države cijele Srednje i Istočne Europe čekaju u redu za
članstvo.
Na žalost, na summitu u Pragu nije bilo rasprava u pogledu
prijedloga za najveće probleme s kojima je NATO danas suočen:
ujediniti širenje članstva sa sposobnosti organizacije da djeluje
zajednički i brzo.
Predsjednik Bush zavrijedio je velike zasluge za predlaganje
važnih vojnih misija za NATO-u u 21. stoljeću, uključujući borbu
protiv međunarodnog terorizma i iskorjenjivanje proliferacije
oružja masovnog uništenja.
To su najvažnije zajedničke sigurnosne prijetnje s kojima su danas
suočene i Amerika i naši saveznici, a sučeljavanje s njima sigurno
će biti najveći izazov NATO-a u nadolazećim godinama.
No činjenica je da će se vojne reforme koje su nužne kako bi se
problem koje te prijetnje predstavljaju mogle riješiti - posebice
stvaranje snaga za brzo djelovanje koje bi bile sposobne za misije
diljem svijeta u kratkom roku - pokazati besmislenima osim ako i
NATO ne reformira svoj politički i ustroj donošenja odluka.
Tijekom čitavog postojanja NATO-a, sustav donošenja odluka unutar
te organizacije zasnivao se na konsenzusu - svaka država članica
mora se složiti u pogledu svakog važnog plana akcije.
Kada je svih 16 država NATO-a bilo suočeno sa zajedničkom
sovjetskom prijetnjom, ostvarivanje konsenzusa u pogledu važnih
pitanja nije bio problem.
Uz najnoviji krug širenja, NATO će imati 26 zemalja članica a
slijedećih godina bit će primljeno barem još tri. Činjenica da će
odluke saveza uskoro ovisiti o jednoglasnom sporazumu tako velikog
broja različitih država naglašava potrebu za promjenama u
operacijskim logističkim strukturama NATO-a, kako bi se osigurala
sposobnost brzog i odlučnog djelovanja.
Članstvo u NATO-u svakako bi trebalo biti otvoreno za bilo koju
zemlju koja dokaže svoju predanost sustavu vrijednosti Zapada. No
da bi se osiguralo to da NATO-o može funkcionirati učinkovito kao
vojna organizacija, trebalo bi stvoriti nekakav oblik upravnoga
vijeća - slično Vijeću sigurnosti UN-a.
NATO-u bi trebalo ostaviti odluku o pravilima i strukturama vijeća,
no da bi vijeće funkcioniralo, trebalo bi stalno uključivati vojne
sile kao Sjedinjene Države, Britaniju, Francusku i Njemačku.
Na prvi pogled, ovo se može činiti radikalnom idejom, za koju je
vjerojatno da će naići na protivljenje mnogih članova NATO-a. No
cilj NATO-a u 21. stoljeću ne može biti jednostavno to da sve
članice imaju zajedničke vrijednosti - cilj mora biti obrana i
zaštita tih vrijednosti protiv prijetnji našem zajedničkom stilu
života.
Osim toga, Europa već ima forum čija je osnovna svrha promicanje
gospodarske i političke integracije- Europsku Uniju. Ako se ne
uvedu promjene koje će za cilj imati jačanje sposobnosti NATO-a za
djelovanje, ne može se učiniti mnogo kako bi se spriječilo
smanjivanje njegove moći i učinkovitosti kao vojnog saveza, što bi
Ameriku i Europu dugoročno ostavilo u mnogo lošijoj situaciji.
Globalni mir i sigurnost još ovise o Americi koja je uključena u
sigurnosna pitanja Europe. No ako Sjedinjene Države NATO počnu
smatrati organizacijom koja predstavlja opterećenje za naše
sigurnosne interese, vjerojatno je da ćemo krenuti
unilateralističkim putem.
Da bi se ovo spriječilo, NATO mora preoblikovati svoju strukturu
donošenja odluka. Facelifting svakih 50-tak godina je nužan", piše
Christopher J. Dodd.