FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

US-WP 27. XI. U NATO-U NE MOGU BITI SVI JEDNAKI?

US-E-nato-Obrana-Diplomacija-Organizacije/savezi-Ratovi us-WP 27. XI. u nato-u ne mogu biti svi jednaki? SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON POST27. XI. 2002.NATO: više članova znači i nužan face-lifting organizacije"Na summitu NATO-a u Pragu, predsjednik Bush pozvao je na provedbu 'najvažnijih reformi u NATO-u od 1949.', uključujući i stvaranje snaga za brzo djelovanje koje bi se bile sposobne brzo i učinkovito boriti protiv novih prijetnji. Članove saveza je pozvao i da ulože više novca u moderniziranje svojih vojski, kako bi svi pridonijeli zajedničkoj obrani. Sve ovo odigravalo se u kontekstu primanja sedam novih članica u NATO-o, uključujući i bivše sovjetske države Letoniju, Litvu i Estoniju. NATO ima mnogo razloga za slavlje. Deset godina nakon što je pomogao dobiti Hladni rat i dalje je najmoćniji vojni savez u povijesti, a države cijele Srednje i Istočne Europe čekaju u redu za članstvo. Na žalost, na summitu u Pragu nije bilo rasprava u pogledu prijedloga za najveće probleme s kojima je NATO danas suočen: ujediniti širenje članstva sa sposobnosti organizacije da djeluje zajednički i brzo. Predsjednik Bush zavrijedio je velike zasluge za predlaganje
SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON POST 27. XI. 2002. NATO: više članova znači i nužan face-lifting organizacije "Na summitu NATO-a u Pragu, predsjednik Bush pozvao je na provedbu 'najvažnijih reformi u NATO-u od 1949.', uključujući i stvaranje snaga za brzo djelovanje koje bi se bile sposobne brzo i učinkovito boriti protiv novih prijetnji. Članove saveza je pozvao i da ulože više novca u moderniziranje svojih vojski, kako bi svi pridonijeli zajedničkoj obrani. Sve ovo odigravalo se u kontekstu primanja sedam novih članica u NATO-o, uključujući i bivše sovjetske države Letoniju, Litvu i Estoniju. NATO ima mnogo razloga za slavlje. Deset godina nakon što je pomogao dobiti Hladni rat i dalje je najmoćniji vojni savez u povijesti, a države cijele Srednje i Istočne Europe čekaju u redu za članstvo. Na žalost, na summitu u Pragu nije bilo rasprava u pogledu prijedloga za najveće probleme s kojima je NATO danas suočen: ujediniti širenje članstva sa sposobnosti organizacije da djeluje zajednički i brzo. Predsjednik Bush zavrijedio je velike zasluge za predlaganje važnih vojnih misija za NATO-u u 21. stoljeću, uključujući borbu protiv međunarodnog terorizma i iskorjenjivanje proliferacije oružja masovnog uništenja. To su najvažnije zajedničke sigurnosne prijetnje s kojima su danas suočene i Amerika i naši saveznici, a sučeljavanje s njima sigurno će biti najveći izazov NATO-a u nadolazećim godinama. No činjenica je da će se vojne reforme koje su nužne kako bi se problem koje te prijetnje predstavljaju mogle riješiti - posebice stvaranje snaga za brzo djelovanje koje bi bile sposobne za misije diljem svijeta u kratkom roku - pokazati besmislenima osim ako i NATO ne reformira svoj politički i ustroj donošenja odluka. Tijekom čitavog postojanja NATO-a, sustav donošenja odluka unutar te organizacije zasnivao se na konsenzusu - svaka država članica mora se složiti u pogledu svakog važnog plana akcije. Kada je svih 16 država NATO-a bilo suočeno sa zajedničkom sovjetskom prijetnjom, ostvarivanje konsenzusa u pogledu važnih pitanja nije bio problem. Uz najnoviji krug širenja, NATO će imati 26 zemalja članica a slijedećih godina bit će primljeno barem još tri. Činjenica da će odluke saveza uskoro ovisiti o jednoglasnom sporazumu tako velikog broja različitih država naglašava potrebu za promjenama u operacijskim logističkim strukturama NATO-a, kako bi se osigurala sposobnost brzog i odlučnog djelovanja. Članstvo u NATO-u svakako bi trebalo biti otvoreno za bilo koju zemlju koja dokaže svoju predanost sustavu vrijednosti Zapada. No da bi se osiguralo to da NATO-o može funkcionirati učinkovito kao vojna organizacija, trebalo bi stvoriti nekakav oblik upravnoga vijeća - slično Vijeću sigurnosti UN-a. NATO-u bi trebalo ostaviti odluku o pravilima i strukturama vijeća, no da bi vijeće funkcioniralo, trebalo bi stalno uključivati vojne sile kao Sjedinjene Države, Britaniju, Francusku i Njemačku. Na prvi pogled, ovo se može činiti radikalnom idejom, za koju je vjerojatno da će naići na protivljenje mnogih članova NATO-a. No cilj NATO-a u 21. stoljeću ne može biti jednostavno to da sve članice imaju zajedničke vrijednosti - cilj mora biti obrana i zaštita tih vrijednosti protiv prijetnji našem zajedničkom stilu života. Osim toga, Europa već ima forum čija je osnovna svrha promicanje gospodarske i političke integracije- Europsku Uniju. Ako se ne uvedu promjene koje će za cilj imati jačanje sposobnosti NATO-a za djelovanje, ne može se učiniti mnogo kako bi se spriječilo smanjivanje njegove moći i učinkovitosti kao vojnog saveza, što bi Ameriku i Europu dugoročno ostavilo u mnogo lošijoj situaciji. Globalni mir i sigurnost još ovise o Americi koja je uključena u sigurnosna pitanja Europe. No ako Sjedinjene Države NATO počnu smatrati organizacijom koja predstavlja opterećenje za naše sigurnosne interese, vjerojatno je da ćemo krenuti unilateralističkim putem. Da bi se ovo spriječilo, NATO mora preoblikovati svoju strukturu donošenja odluka. Facelifting svakih 50-tak godina je nužan", piše Christopher J. Dodd.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙