ZAGREB, 25. studenoga (Hina) - Kemijske reakcije plemenitih plinova, za koje se dugo smatralo da su zapravo kemijski potpuno inertni, vrlo su zanimljivo područje za znanstvena istraživanja, ističe američki teorijski kemičar Joel F.
Liebman.
ZAGREB, 25. studenoga (Hina) - Kemijske reakcije plemenitih
plinova, za koje se dugo smatralo da su zapravo kemijski potpuno
inertni, vrlo su zanimljivo područje za znanstvena istraživanja,
ističe američki teorijski kemičar Joel F. Liebman. #L#
Taj ugledni američki znanstvenik i profesor kemije na Odjelu za
kemiju i biokemiju Sveučilišta Maryland u Baltimoreu gostovao je
večeras u Društvu sveučilišnih nastavnika i ostalih znanstvenika u
Zagrebu gdje je održao kolokvij pod nazivom "Plemeniti plinovi i
nuklearni otpad".
Kolokvij su zajednički organizirali Hrvatsko kemijsko društvo
(HKD) i Institut "Ruđer Bošković". Profesor Liebman jedan je pak od
prvih američkih kemičara koji boravi u Hrvatskoj u sklopu programa
Američkoga kemijskog društva - International Initiative Travel
Assistance - a u kojemu od prošle godine sudjeluju i hrvatski
kemičari, rekla je predsjednica HKD-a Mirjana Eckert Maksić.
Podsjetila je da je cilj toga programa omogućiti kraće boravke
američkih znanstvenika u zemljama koje sudjeluju u Programu, kao i
uzvratne posjete njihovih kolega SAD-u kako bi znanstvenici
dijalogizirali o svojim tekućim znanstvenim istraživanjima i
budućim projektima.
Profesor Liebman koji je teorijski kemičar i bavi se istraživanjem
regularnosti u kemijskim fenomenima u večerašnjemu je predavanju
ukazao na važnost fundamentalnih za primijenjena istraživanja.
Jer, kako je rekao, rezultati svakoga fundamentalnog istraživanja
kad-tad se primjene. Pa bi tako, istaknuo je Liebman, istraživanja
kemijskih reakcija plemenitih plinova mogla, primjerice, pomoći i
njihovome "hvatanju", tj. izdvajanju, iz nuklearnoga otpada.
Plemeniti plinovi: helij, argon, neon, kripton, ksenon i radon
kemijski su elementi koji sačinjavaju nultu grupu periodskoga
sustava. Od svih plemenitih plinova najprije je 1893. bio otkriven
argon a uskoro do 1900. i ostali elementi te grupe. Kripton, ksenon
i radon među najrjeđim su elementima u Zemljinoj kori (uključivši i
atmosferu), neon je na zvijezdama stajačicama, poslije vodika i
helija, najčešći element. Zrak sadržava oko jedan posto plemenitih
plinova i to pretežito argona.
Zbog slabe toplinske vodljivosti argon se upotrebljava za punjenje
električnih žarulja, a služi i kao zaštitni plin pri zavarivanju.
Žarulje punjene kriptonom ili kriptonom i ksenonom iskorišćuju
energiju još bolje od onih punjenih argonom.
Argon, kripton i ksenon upotrebljavaju se za punjenje
ionizacijskih komora, Geigerovih brojača i sl. Neon se pak rabi za
neonske cijevi, helij se mnogostruko koristi u tehnici, medicini i
znanosti, dok je radon radioaktivan element, i uz plutonij, među
najrjeđima na Zemlji.
(Hina) ip ln