ZAGREB, 21. studenoga (Hina) - Kemija u 21. stoljeću na nezaustavljivome je putu mijene od laboratorijskih istraživanja prema kompjutorskoj kemiji, istaknuo je američki kemičar dr. Henry F. Schaefer koji je danas u Hrvatskoj akademiji
znanosti i umjetnosti (HAZU) govorio o kemiji u novome tisućljeću.
ZAGREB, 21. studenoga (Hina) - Kemija u 21. stoljeću na
nezaustavljivome je putu mijene od laboratorijskih istraživanja
prema kompjutorskoj kemiji, istaknuo je američki kemičar dr. Henry
F. Schaefer koji je danas u Hrvatskoj akademiji znanosti i
umjetnosti (HAZU) govorio o kemiji u novome tisućljeću.#L#
Ugledni američki znanstvenik gost je kolokvija koji su o kvantnoj
kemiji u 21. st. zajednički organizirali HAZU, Hrvatsko kemijsko
društvo i Institut "Ruđer Bošković".
Henry Schaefer profesor je kemije na Sveučilištu Georgia u gradu
Athensu i direktor Centra za kompjutorsku kvantnu kemiju u tome
gradu. Rođen je u američkoj saveznoj državi Michigan 1944. a
kemijsku fiziku studirao je na Massachusetts Institute of
Tehnology gdje je diplomirao 1966. a 1969. doktorirao je na
Sveučilištu Stanford. Profesor Schaefer do sada je nekoliko puta
bio nominiran za Nobelovu nagradu.
Već na početku predavanja profesor Schaefer istaknuo je da će
kompjutorska kemija biti sve važnija u narednome razdoblju. S tim u
vezi, podsjetio je da je još 1995. postavio pravilo koje je nazvao
"jedno postotno pravilo" po kojemu će jedan posto kemijskih
istraživanja godišnje "migrirati" iz eksperimentalnih
laboratorija na kompjutore.
U skladu s tim pravilom do 2035. trebao bi omjer eksperimentalnih i
kompjutorskih istraživanja u kemiji biti izjednačen, odnosno 50:50
posto. Ali, dodao je Schaefer, izgleda da najnovija istraživanja
pokazuju da je u toj prosudbi bio zapravo premalo "agresivan".
A na pitanje što je cilj kojemu kvantna kemija teži na početku
trećega tisućljeća, profesor Schaefer odgovara da će to biti
traženje metoda koje će dati prave odgovore na prava pitanja.
Na "dobru" budućnost kompjutorske kemije, dodao je, zasigurno će
utjecati razvoj kompjutora, odnosno to što će oni biti sve brži i sa
sve više memorije kao i slobodnoga prostora na disku.
Okupljene studente kemije koji su bili nazočni predavanju profesor
Schaefer je pozvao da se bave kompjutorskom kemijom, jer, ustvrdio
je, ozbiljna istraživanja mogu se radi i na osobnome računalu koje
je dostupno već za dvije tisuće američkih dolara.
Predavanje je zaključio riječima nobelovca Roberta S. Mullikena
koji je u govoru prigodom uručenja Nobelove nagrade za kemiju 1966.
proročki rekao kako "snažno vjeruje da će u dolazećoj eri
kompjutorske kemije stotine i tisuće kemičara raditi na
kompjutorima umjesto u laboratorijima što će znatno povećati mnoge
fasete u kemijskim informacijama".
(Hina) ip az