POSLOVNI PREGLED BROJ 290

POSLOVNI PREGLED broj 290 16. - 15. studenoga 2002. SADRŽAJ: HRVATSKA ĆE 5. PROSINCA POTPISATI UGOVOR O PRISTUPANJU CEFTA-I 2 ODLUKE SA ZATVORENE SJEDNICE VLADE 2 OSTVARENO VIŠE OD 50 POSTO MJERA NA IMPLEMENTACIJI SSP-A 2 MINISTAR GOSPODARSTVA JURČIĆ POSJETIO LURU 3 MINISTARSTVO GOSPODARSTVA PODUPRIJET ĆE NASTUPE 77 TVRTKI NA SAJMOVIMA 3 450 AMANDMANA NA PRIJEDLOG DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA 2003. 3 PREDSTAVLJENA GOSPODARSKA STRATEGIJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE 4 ISTARSKA ŽUPANIJA DOBIVA TRI NOVE AGENCIJE 4 BROJ ZAPOSLENIH U OBRTU I SLOBODNIM PROFESIJAMA SMANJEN 0,1 POSTO 4 INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U LISTOPADU POVEĆANA 9,3 POSTO 4 NEPOMIRENI NALOZI KRAJEM KOLOVOZA 15,3 MILIJARDE KUNA 4 DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE 1,46 MILIJARDI DOLARA 4 PAD NEZAPOSLENOSTI I SOLIDNA TURISTIČKA SEZONA POVISILI LEGSI INDEKS 5 U MOBILNIM MREŽAMA U DEVET MJESECI UTROŠENO 50 POSTO VIŠE MINUTA 5 PBZ GRUPA U PRVIH DEVET MJESECI OSTVARILA NETO DOBIT OD 552,8 MLN KUNA 5 ČETIRI NOVE BANKE U PROGRAMU KREDITIRANJA TURIZMA "POTICAJ ZA USPJEH" 6 MIROVINSKI FONDOVI IMAJU NAJVEĆI PRINOS 6 INA O SURADNJI S BEOPETROLOM 6 LABORATORIJU INE OVLASNICA ZA PROVEDBU LABORATORIJSKIH ISPITIVANJA 6 ZAGREBAČKA PIVOVARA PREDSTAVILA BEZALKOHOLNO PIVO "STELLA ARTOIS" 7 ODLUKA O PRIVREMENOJ UPRAVI ACI-A 7 METRO OTVARA NOVU VELETRGOVINU U SESVETAMA 7 ŠTROK: OTVORENI SMO ZA SVE ISTRAGE, REVIZIJE I MEDIJSKE ANALIZE 7 ZBOG NELEGALNE EKSPLOATACIJE KAMENOLOMA DRŽAVA POTRAŽUJE 107 MLN KUNA 7 ZA CESTOVNE PRIJEVOZNIKE ZA TRANZIT KROZ AUSTRIJU EKO BODOVI 8 ZA 15-AK DANA NATJEČAJI ZA PRIVATIZACIJU NEKOLIKO PIK-OVA 8 OTVOREN SILOS I SUŠIONICA U BARANJI 8 SKUPŠTINA VJEROVNIKA "ČAZMATRANSA" U STEČAJU 9 GRANIĆ TRAŽI DA EU JASNO ODREDI DINAMIKU UKLJUČENJA HRVATSKE 9 NATO OD HRVATSKE TRAŽI REFORME I SURADNJU S HAŠKIM SUDOM 9 HRVATSKA, MAKEDONIJA I ALBANIJA ĆE SURAĐIVATI NA PUTU U NATO 9 ZEMLJE REGIJE OSTVARILE ZNAČAJAN NAPREDAK U PRIBLIŽAVANJU EU-U 9 HRVATSKA MOŽE DOBITI OD EK SREDSTVA ZA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA 10 HRVATSKA RAZVIJA DOBRU GOSPODARSKU SURADNJU SA JAR-om 10 VLADA ODBACILA TVRDNJU DA NIJE SURAĐIVALA SA SINDIKATIMA 10 SISAK - RADNICI ŽELJEZARE NASTAVLJAJU PROSVJED 10 SINDIKAT "SLOBODNE DALMACIJE": TREBA NAM FINANCIJSKI MOĆAN VLASNIK 10 BRODOGRADITELJSKI SINDIKATI: NASTAVITI RAZGOVORE O KOLEKTIVNOM UGOVORU 11 SINDIKATI JAVNIH SLUŽBA NEZADOVOLJNI VLADINIM PRIJEDLOGOM 11 OKRUGLI STOL "ULOGA PRIVATNIH PODUZEĆA U RAZVOJU POLJOPRIVREDE" 11 SUSRETI "PROIZVOĐAČI HOTELIJERSTVU 2003." OD 3. DO 5. PROSINCA 11 ZAPOČEO 3. OKRUGLI STOL OECD-A O KORPORATIVNOM UPRAVLJANJU 11 HRVATSKI MANAGERI:POSLOVNA 2003. SLIČNA ILI NEŠTO BOLJA NEGO 2002. 11 TURISTIČKA SEZONA 2002. U HRVATSKOJ PRODULJENA VIŠE U PRED NEGO U POSEZONI 12 DALJI PORAST NJEMAČKIH TURISTA U HRVATSKOJ 12 ZA KORPORATIVNO UPRAVLJANJE KLJUČNA TRANSPARENTNOST 13 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA HRVATSKA ĆE 5. PROSINCA POTPISATI UGOVOR O PRISTUPANJU CEFTA-I Hrvatska će 5. prosinca na skupu u Zagrebu, na razini resornih ministara potpisati Ugovor o pristupanju srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini (CEFTA-i), najavio je u četvrtak ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, na sjednici Vlade. Vlada je prihvatila izvješće o pregovorima o pristupanju CEFTA-i. Usuglašeni tekst ugovora Hrvatska je sa zemljama članicama CEFTA-e, parafirala koncem listopada ove godine. Hrvatska će potpisom ugovora postati osma država članica CEFTA-e, u kojoj su zasad: Bugarska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Slovačka. Ministar Jurčić ističe kako je pristup Hrvatske CEFTA-i važan korak za povećanje robne razmjene s njenim državama članicama. U ukupnoj robnoj razmjeni Hrvatske sa svijetom zemlje članice CEFTA-e sudjeluju sa oko 15 posto. Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, ukupna robna razmjena Hrvatske sa zemljama CEFTA-e je u prošloj godini iznosila oko dvije milijarde američkih dolara, pri čemu je hrvatski izvoz bio 566 milijuna, a uvoz 1,4 milijarde dolara. U prvih osam mjeseci ove godine robna razmjena Hrvatske sa zemljama članicama CEFTA-e iznosila 1,4 milijarde dolara, što je 15 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. ODLUKE SA ZATVORENE SJEDNICE VLADE Na zatvorenom dijelu sjednice hrvatska Vlada u četvrtak je, među ostalim, prihvatila je Prijedlog strategije "Hrvatska u 21. stoljeću - Makroekonomija". Odlučila je raspisati javni natječaj za dodjelu koncesije za gradnju i korištenje lučke i infrastrukture u luci Plomin. Vlada je donijela i Odluku o općim uvjetima i mjerilima za davanje koncesija za osnivanje slobodnih zona na području Grada Vukovara. Tom odlukom određuju se djelatnosti koje se mogu obavljati unutar slobodne zone, što slobodna zona mora ispuniti radi početka i oslobođenja obveze plaćanja dijela godišnje naknade za koncesiju koja je prihod državnog proračuna, za razdoblje od deset godina od dana početka rada zone. Dala je i državno jamstvo Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak za praćenje financiranja novogradnje 684 u "3. maju" Brodogradilištu d. d. iz Rijeke. Jamstvo se odnosi na izdavanje avansne garancije HBOR-a koja prema odredbama Ugovora o gradnji broda i zaključenim Addendumima jamči za avansne uplate naručitelju broda CALISA Sp. a. AUGUSTA, Italy Nov, 684 u iznosu 14,9 milijuna američkih dolara, uvećano za kamate u korist HBOR-a. Vlada je suglasna sa zaduženjem Grada Novske kod HBOR-a, u iznosu od 17,5 milijuna kuna, za projektno financiranje za kapitalna ulaganja - refinanciranje duga. Vlada je dala državno jamstvo HBOR- u za refinanciranje kreditnih obveza Grada Novske prema Kaertner Landes und Hypotheken Bank AG Klagenfurt, u iznosu 17,5 milijuna kuna za refinanciranje kreditnih obveza. Kredit će biti otplaćivan u 40 jednakih uzastopnih tromjesečnih rata od kojih prva dospijeva na naplatu 31. ožujka 2005. s kamatnom stopom 6 posto godišnje, koja se obračunava i naplaćuje tromjesečno. OSTVARENO VIŠE OD 50 POSTO MJERA NA IMPLEMENTACIJI SSP-A Više od pedeset posto svih mjera potrebnih u implementaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SPP) ostvareno je do sada, ustvrdio je u srijedu ministar za europske integracije Neven Mimica, govoreći na Diplomatskom forumu Instituta za međunarodne odnose (IMO) u Zagrebu. Iako su aktivnosti koje se poduzimaju na putu približavanja euroatlanskim integracijama u posljednje vrijeme medijski zasjenjene pitanjima suradnje s Haagom, "ne može se govoriti o usporavanju ritma približavanja europskim institucijama, kako to pišu neki mediji", istaknuo je Mimica. On je ustvrdio da je Hrvatska, prema tehničkim i političkim mjerilima, "ostvarila preko 50 posto mjera" na putu ka pridruživanju Europskoj uniji. Hrvatski ministar za europske integracije govorio je, zajedno s njemačkim veleposlanikom Gebhardtom Weissom, na predstavljanju knjige posvećene hrvatskom putu ka europskim integracijama, "Croatia on its Way towards the EU", zborniku radova skupine autora, u izdanju IMO-a i Centra za europske integracijske studije iz Bonna. Ministar Mimica također je istaknuo kako je iz dokumenta koji je ovih dana usvojila Vlada o napretku u realizaciji SSP-a, od njegova usvajanja do studenog ove godine, vidljivo da je Hrvatska uspjela napraviti "dobar dio posla" te da očekuje da će to konstatirati i Europska unija u svom prvom godišnjem izvješću o onome što je Hrvatska do sada napravila, koje se očekuje iduće godine. Prema tom dokumentu, polovica onog što je Hrvatska trebala napraviti do 2006. godine napravljeno je već u prvoj godini od potpisivanja SSP-a. Prema riječima ministra za europske integracije, politički zahtjevi Europske unije još nisu do kraja ispunjeni. Mimica je s tim u vezi istaknuo da je donesen program reforme pravosuđa u idućih pet godina, da će se ustavni zakon o pravima manjina naći do kraja mjeseca na drugom čitanju te da će se uskoro pred Saborom naći i Zakon o HTV-u. I dalje ostaje za rješavanje problem povratka izbjeglica i stanarskog prava, na čemu se radi, rekao je Mimica. Hrvatska će do 1. siječnja 2007. godine napraviti sve što je potrebno za ispunjenje svih zahtjeva za članstvom u Europskoj uniji, naglasio je Mimica, dodajući da će i o Europskoj uniji ovisiti hoće li ona tada biti primljena u članstvo. On je također najavio da će Hrvatska 2003. godine podnijeti zahtjev za članstvo u EU. MINISTAR GOSPODARSTVA JURČIĆ POSJETIO LURU Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić posjetio je u srijedu hrvatsku industriju mliječnih proizvoda Lura, u čijem je pogonu započela proizvodnja mliječnog namaza namijenjenog izvozu u Italiju. Taj će namaz u Italiji pod svojom robnom markom distribuirati poznati proizvođač sireva Venchiaredo, a za sada je ugovorena prva isporuka kojom će se proizvod naći na više od tisuću prodajnih mjesta. Poslovodstvo Lure procjenjuje kako će se vrijednost izvoza mliječnog namaza godišnje kretati od tri do pet milijuna eura. Ministar Jurčić je istaknuo kako je izvoz jedini način 'izvlačenja' hrvatskog gospodarstva na bolje pozicije, kako na domaćem tako i na svjetskim tržištima. Kao maloj zemlji, Hrvatskoj je jedino rješenje da svoje proizvode i povećanu proizvodnju plasira u inozemstvo, kazao je ministar te dodao kako se u tom smislu cijeni svaki potez neke kompanije da izađe na inozemno tržište, posebice kada se radi o složenijim i osjetljivim proizvodima kao što su prehrambeni proizvodi. Cilj posjeta, kazao je Jurčić, je upoznati se s radom jedne od uspješnijih domaćih kompanija te problemima s kojima se suočava na domaćem i ino tržištima. Predsjednik Uprave Lure Željko Perić je kazao kako Lura intenzivno radi na realizaciji strategije širenja na inozemna tržišta i to kombinacijom akvizicija i organskim rastom izvoza. Ukupan izvoz mliječnih proizvoda Lure proizvedenih u Hrvatskoj u 2002. godini bit će, procjenjuje se, oko 110 milijuna kuna, što je 17 posto više nego godinu prije, a najveća izvozna tržišta su zemlje bivše Jugoslavije. MINISTARSTVO GOSPODARSTVA PODUPRIJET ĆE NASTUPE 77 TVRTKI NA SAJMOVIMA Ministarstvo gospodarstva dodijelit će 3,98 milijuna kuna financijske potpore za nastup 77 tvrtki na sajmovima i izložbama, te ostale promotivne aktivnosti u inozemstvu u ovoj godini, izvijestili su u ponedjeljak u Ministarstvu. Najveći interes tvrtke su pokazale za nastupe na sajmovima u SR Jugoslaviji i BiH, potom Njemačkoj i Ruskoj Federaciji. Financijsku potporu za nastupe na inozemnim sajmovima zatražile su posebice tekstilne tvrtke, tvrtke iz drvne industrije, metaloprerađivačke industrije, industrije namještaja i sl. Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić na susretu s novinarima problem sadašnje strukture hrvatske privrede vidi i u činjenici da nema proizvoda koji stvaraju veću dodanu vrijednost. Promjeni te situacije i promjeni strukture hrvatske privrede trebaju pak doprinijeti već osnovana Agencija za promicanje ulaganja i poticanje izvoza, te agencija ili instituta za industrijski razvoj čije se osnivanje može očekivati početkom iduće godine. Jurčić objašnjava da Agencija za poticanje ulaganja i izvoza treba stvoriti bazu podataka o tvrtkama koje se nalaze na tržištu, o proizvodima, tehnologijama koje se koriste, treba biti i mjesto na kojem potencijalni ulagači mogu dobiti sve potrebne informacije. Agencija za industrijski razvoj trebala bi pak izučavati ono 'što se ne vidi', odnosno pomno pratiti i prikupljati informacije i analizirati svjetske tržišne divove, pratiti koje proizvode planiraju izbaciti na tržište u npr. idućih pet godina, koju će tehnologiju primjenjivati u tom razdoblju i sl. Treba pratiti tehnologije, strateške proizvode u pojedinim branšama i pokušati pripremiti neke lokacije i ponuditi na njima proizvodnju, uključiti naše tvrtke da usvoje tehnologiju i proizvode koji će se na tržištu naći za tri, pet godina, objašnjava Jurčić. Te bi institucije bile velika pomoć poduzetnicima i tvrtkama na poslovima istraživanja tržišta, analiza, promocija, obrazovanja menadžera, i sl. 450 AMANDMANA NA PRIJEDLOG DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA 2003. Gotovo 450 amandmana podnijeli su saborski zastupnici i njihovi klubovi na prijedlog državnoga proračuna za iduću godinu, doznaje se u Hrvatskom Saboru. Broj podnijetih amandmana značajno je manji u odnosu na prošlu godinu, kada ih je bilo gotovo 600, no njihov sadržaj vrlo je sličan - uglavnom se iz državne blagajne traže dodatna sredstva za gradnju ili popravak škola, sudova, općinskih zgrada, komunalnih i infrastrukturnih objekata, zaštitu povijesnih znamenitosti itd. Koliko su amandmani ukupno 'teški', u Saboru popodne nisu mogli precizirati. PREDSTAVLJENA GOSPODARSKA STRATEGIJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE Članovi Županijskog poglavarstva Zagrebačke županije utvrdili su u ponedjeljak na sjednici nacrt prijedloga Strategije i programa održivog gospodarstvenog razvoja svoje županije u kojoj su određena četiri glavna područja razvoja: poljoprivreda, turizam, malo gospodarstvo i gospodarstvena infrastruktura. Taj će dokument obuhvatiti i dva projekta: osnivanje Regionalne razvojne agencije i Poduzetničke zone Zagrebačke županije koji će sutra biti predstavljeni gradonačelnicima osam gradova i načelnicima 26 općina te županije. Strategiju je izradio Ekonomski institut Zagreb, a iznos od 380.000 kuna za njenu izradu podijelili su Županija i HGK- Komora Zagreb. ISTARSKA ŽUPANIJA DOBIVA TRI NOVE AGENCIJE Članovi Poglavarstva Istarske županije u utorak su na sjednici u Puli prihvatili Nacrt odluke o osnivanju istarske razvojne turističke agencije, agencije za ruralni razvoj te istarske kulturne agencije. Župan Ivan Jakovčić izjavio je kako je model specijaliziranih agencija najmoderniji i najuspješniji sustav upravljanja regijama u razvijenim europskim zemljama. Kako je rekao, agencija za ruralni razvoj osmišljavati život na selima te izraditi investicijske programe za seljačka gospodarstva. Istarska razvojna turistička agencija bavit će se trgovačkim posredovanjem na domaćem i inozemnom tržištu, organiziranjem i prodajom te provođenjem izletničkih programa. Kulturna agencija bavit će se izdavačkim djelatnostima, istraživanjem tržišta i time afirmirati kulturno-umjetničko stvaralaštvo u svim dijelovima Istarske županije. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI BROJ ZAPOSLENIH U OBRTU I SLOBODNIM PROFESIJAMA SMANJEN 0,1 POSTO U rujnu ove godine u Hrvatskoj je u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija bilo zaposleno 235.339 osoba, što je 2.266 osoba ili 0,1 posto manje nego u prethodnom mjesecu, objavio je Državni zavod za statistiku. Pad broja zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u rujnu uslijedio je nakon 0,4 postotnog povećanja u kolovozu u odnosu na srpanj. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U LISTOPADU POVEĆANA 9,3 POSTO Ukupna industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je u listopadu ove godine u odnosu na listopad 2001. godine bila veća za 9,3 posto, dok je u prvih deset ovogodišnjih mjeseci u usporedbi s istim lanjskim razdobljem porast industrijske proizvodnje iznosio 4,6 posto. U usporedbi pak s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2001. industrijska proizvodnja u ovogodišnjem je listopadu veća za 15,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Iz Zavoda napominju kako indeksi razina ovdje nisu svedeni na isti broj dana.Ovogodišnji listopad ima jedan radni dan manje od listopada 2001., što na indekse mjesečnih razina utječe oko 2,5 posto, a na kumulativnu razinu oko 0,3 posto. NEPOMIRENI NALOZI KRAJEM KOLOVOZA 15,3 MILIJARDE KUNA Uz blagi mjesečni rast od 1,5 posto, vrijednost nepodmirenih naloga za plaćanje pravnih osoba u Hrvatskoj je krajem kolovoz ove godine iznosila 15,27 milijardi kuna. Taj je iznos za 12,2 posto manji nego krajem prošle godine, a za 17,7 posto manji nego na kraju prošlogodišnjeg kolovoza, podaci su FINA-e koje prenose "Gospodarska kretanja" Hrvatske gospodarske komore. Istodobno je, šesti mjesec za redom, pao broj blokiranih pravih osoba. Krajem kolovoza u blokadi je bilo 27.275 pravnih osoba sa ukupno 57.593 zaposlenih. U usporedbi s prošlogodišnjim kolovozom u istom je ovogodišnjem mjesecu broj blokiranih pravnih osoba manji za 5.620 ili 17,1 posto. Broj blokiranih pravnih osoba u kolovozu ove godine najmanji je od početka 1999. DEFICIT TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE 1,46 MILIJARDI DOLARA Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske u prvom polugodištu ove godine, po preliminarnim je podacima, iznosio 1,46 milijardi američkih dolara, što je za 3,1 posto više nego u prvoj polovini prošle godine. Na takvo je kretanje deficita računa tekućih transakcija ponovo najjače utjecalo kretanje robne razmjene, dok su bolji rezultati na računu usluga, ostvareni prije svega od turizma, ublažili deficit na računu roba. Po preliminarnim podacima Hrvatske narodne banke, u prvom je polugodištu ove godine ostvaren deficit na računu roba u iznosu od 2,3 milijarde dolara, što je za 200 milijuna dolara ili 11,4 posto više od deficita iz prve polovice 2001. To je posljedica razlike između rashoda za uvoz roba od 4,58 milijardi dolara i prihoda od izvoza roba od 2,29 milijardi USD. Tako visok deficit robna razmjene u prvoj polovici godine nije zabilježen od 1993. do ove godine, dok je u 1997. iznosio tek nešto manjih 2,26 milijardi dolara, upozorava se, pak, u publikaciji "Gospodarska kretanja" Hrvatske gospodarske komore. Na deficit tekućeg računa platne bilance negativno je utjecao i deficit dohodaka od 368 milijuna dolara, koji je, doduše, u odnosu na isto razdoblje lani smanjen za 8,6 posto. Istodobno su usluge i tekući transferi zabilježili suficit. Ukupni saldo usluga za prvo polugodište 2002., po privremenim podacima HNB-a, pokazuje suficit od 700,6 milijuna dolara, što je nominalno bolji rezultat za 130 milijuna USD ili 22,9 posto nego u prvom polugodištu lani. Njime se moglo pokriti 30,5 posto robnog deficita prema 27,7 posto u prvom polugodištu prošle godine. Na povećanje suficita računa usluga utjecao je isključivo povećani suficit od turizma, dok je istodobno suficiti prijevoza i ostalih usluga smanjeni. Suficit tekućih transfera (oko 260 milijuna USD) je povećan 5,7 posto. PAD NEZAPOSLENOSTI I SOLIDNA TURISTIČKA SEZONA POVISILI LEGSI INDEKS Uzastopni dvomjesečni pad nezaposlenosti i solidni rezultati ovogodišnje turističke sezone uzroci su laganog porasta LEGSI indeksa za Hrvatsku, koji za mjesec studeni iznosi 57, odnosno jedan bod više nego u listopadu. Analitičari konzultantske grupacije Euroasia Group i Lehman Brothersa u svom redovnom mjesečnom izvještaju, koji prenosi Hrvatska udruga poslodavaca, naglašavaju kako je pad nezaposlenosti prvi put od osamostaljena Hrvatske zabilježen dva mjeseca zaredom. Također, istaknuta je činjenica da je smanjenje zabilježeno upravo nakon vrhunca turističke sezone. Značajnim se drži i pojačani priljev depozita u domaće banke po završetku turističke sezone, što je osim solidnom sezonom pojašnjeno i daljnjim povećanjem povjerenja u domaći bankovni sustav. U izvješću su pozdravljena i nastojanja hrvatske Vlade da osigura novi aranžman s MMF-om, kao i najave da taj aranžman ne bi bio namijenjen financiranju potrošnje već samo kao potpora makroekonomskoj politici. Na političkom i sigurnosnom planu, stanje se u odnosu na listopad ocjenjuje stagnantnim te se upozorava na defanzivnu poziciju Vlade u odnosu na "desničarski i militaristički lobi" povezan sa slučajem Bobetko. Točnije, u izvješću se upozorava da ovaj slučaj i dalje opterećuje Vladine odnose s inozemnom, ali i s dijelom domaće javnosti. Unutar- koalicijsko stanje ocjenjeno je kao stabilnije nego u proteklom razdoblju, iako se upozorava da bi odnosi SDP-a i HSS-a i dalje mogli biti opterećeni njihovim razlika u konceptu privatizacije javnih poduzeća. Sigurnosne su prilike, stoji u analizi, u proteklih mjeseca dana obilježene i pojavom trihineloze u Istri, čiji je najvjerojatniji uzrok propust u inspekcijskom nadzoru, što je povećalo pritisak na Vladu da pooštri mjere nadzora zdravstvene ispravnosti mesa. Sa vrijednošću LEGSI indeksa od 57 bodova, Hrvatska je u studenom ostala na 11. mjestu ljestvice promatranih zemalja, a ispred nje su Mađarska, Poljska, Meksiko, Brazil, Bugarska, Južna Afrika, Kina, Tajland, Rusija i Filipini. Iza Hrvatske su Turska, Egipat, Venezuela, Ukrajina, Kolumbija, Argentina, Uzbekistan, Indonezija, Azerbejdžan i Nigerija. U MOBILNIM MREŽAMA U DEVET MJESECI UTROŠENO 50 POSTO VIŠE MINUTA Da je mobilno telefoniranje sve 'omiljenije' u Hrvatskoj pokazuju i podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) po kojima je u prvih devet mjeseci ove godine u mobilnim mrežama utrošeno 1,14 milijardi minuta, što je gotovo 50 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno je u fiksnoj telefoniji utrošeno 6,6 milijardi minuta ili 4,2 posto više. Najveći porast minuta u hrvatskim mobilnim (pokretnim) mrežama (HT-ov Mobitel i Cronet te VIPnet) u prvih je devet mjeseci ove godine zabilježen u unutarnjem prometu, u kojemu je utrošeno 1,1 milijarda minuta ili čak 51 posto više nego lani. U međunarodnom pak prometu mobilnim je telefoniranjem utrošeno 42 milijuna minuta, što je 20 posto više nego lani. Kod fiksne (nepokretne) telefonske mreže, a o čemu DZS podatke prikuplja od Hrvatskog telekoma (HT), vidljivo je da su u prvih devet mjeseci ove godine hrvatski korisnici glavninu utrošenih minuta u toj mreži ili 6,4 milijarde ostvarili u unutarnjem prometu. To je 4 posto više nego u istim lanjskim mjesecima. Telefoniranjem pak iz hrvatske fiksne mreže u inozemstvo utrošeno je 181 milijuna minuta ili 9 posto više. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE PBZ GRUPA U PRVIH DEVET MJESECI OSTVARILA NETO DOBIT OD 552,8 MLN KUNA Grupa Privredna banka Zagreb (PBZ) ostvarila je, po nerevidiranim podacima, u prvih devet mjeseci ove godine neto dobit od 552,8 milijuna kuna, što je porast od 11,4 posto u odnosu na prošlu godinu. Kako su objavili iz PBZ-a, po istom nerevidiranom izvješću, sama Banka je na kraju trećeg kvartala 2002. godine ostvarila neto dobit u iznosu od 471,2 milijuna kuna. Aktiva PBZ-a je u devet mjeseci, u usporedbi s krajem 2001. porasla 10,9 posto, na 30,6 milijardi kuna. Ukupni depoziti PBZ-a u 2002. porasli su za 17,3 posto, dok porast ukupnih kredita iznosi 34,9 posto, objavili su iz PBZ-a. ČETIRI NOVE BANKE U PROGRAMU KREDITIRANJA TURIZMA "POTICAJ ZA USPJEH" Erste&Steiermarkische banka, Hypo-Alpe-Adria-banka, Raiffeisenbank i Riječka banka, temeljem Ugovora o poslovnoj suradnji potpisanog sa Ministarstvom turizma, pridružile su se Programu povoljnog kreditiranja malog obiteljskog poduzetništva u turizmu "Poticaj za uspjeh", kojega subvencionira hrvatska Vlada. Ugovor su u ponedjeljak predstavnici tih banaka potpisali u Ministarstvu turizma sa ministricom Pave Župan Rusković. Sa Hrvatskom poštanskom bankom (HPB) te Karlovačkom bankom, koje su u program "Poticaj za uspjeh" ušle početkom i sredinom studenoga, ukupno je u tom programu sada šest banaka. Pridružene četiri banke, kao i prethodne dvije, ponudile su godišnju kamatnu stopu na kredite iz Programa "Poticaj za uspjeh" od 5,95 posto, a razliku od 5 posto do toga iznosa subvencionirat će hrvatska Vlada. Naime, najviša godišnja kamatna stopa na kredite predviđena time programom je 5 posto, dok su za objekte koji će se graditi ili obnavljati na područjima od posebne državne skrbi i na otocima ti krediti beskamantni. MIROVINSKI FONDOVI IMAJU NAJVEĆI PRINOS Mirovinski fondovi trenutno imaju najveći prinos od svih financijskih institucija u državi, ustvrdio je u ponedjeljak ravnatelj Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena) Dragan Kovačević. Mjesečni priljev od pet posto bruto plaća, što trenutno iznosi 160 do 170 milijuna kuna, i ulaganje tih sredstava prvenstveno u državne obveznice i domaće vrijednosne papire omogućuje značajno proširenje i povećanje potražnje na domaćem tržištu kapitala, rečeno je na konferenciji za novinare u Hageni. Ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova krajem prošloga mjeseca iznosila je 1.637.884.671 kuna, a prosječni prinos na godišnjoj razini je 18,2 posto. Visoki prinos fondova ostvaren je prije svega zbog iznimno povoljne kupovine državnih obveznica Republike Hrvatske i povoljnog kretanja cijena obveznica na tržištu kapitala. 4. TVRTKE INA O SURADNJI S BEOPETROLOM Ugovor koji je hrvatska naftna kompanija Ina potpisala u studenom 2000. s beogradskim "Beopetrolom" o prodaji 360.000 tona derivata nafte, od čega 220.000 tona motornih benzina i 140.000 tona dizelskih goriva, prekinut je početkom 2001. isključivo zbog provođenja Zakona o kontigentima, i nemogućnosti daljnje realizacije Ugovora, priopćili su u četvrtak iz Ine. Cijena naftnih proizvoda, kako se navodi u priopćenju, određena je na temelju tadašnjih cijena derivata nafte na tržištu Mediterana, uz uvažavanje kakvoće Ininih proizvoda. Polazeći od toga, u to vrijeme dogovorena cijena bila je najpovoljnija za uvezene derivate nafte u Jugoslaviji, naglašava Ina. Beogradska je policija naime u utorak objavila kako je podnijela krivične prijave protiv direktora i financijske direktorice "Beopetrola" zbog osnovane sumnje da su poduzeće oštetili nepovoljnim ugovorima, sklapanim i sa Inom te nesavjesnim poslovanjem. Upravni odbor Beopetrola opovrgnuo je da su direktor Mirko Rašović i financijska direktorica Ljubica Janković-Andrijević bili privođeni istražnom sucu te da su potpuno netočne informacije da je rukovodstvo Beopetrola sklapalo štetne ugovore. Iz Ine sadašnju situaciju oko Beopetrola stavljaju i u kontekst vremena u kojem se ubrzano priprema privatizacija te tvrtke, zbog čega se istodobno pojavljuju brojni interesi u Srbiji, ali i u "Beopetrolu". U priopćenju se podsjeća da je tvrtka "Beopetrol" nastala 1990. "nezakonitim izdvajanjem dijela Ine koji je poslovao na području Srbije. Tim nezakonitim postupkom Ini je otuđena imovina koja se sastojala od 187 benzinskih postaja, sedam skladišta, poslovnoga prostora i više stotina stanova". "Ina se nikad nije odrekla vlasništva nad tom imovinom i koristi sva raspoloživa pravna sredstva radi povrata te imovine, a o tome su obaviještene i tvrtke koje su pokazale zanimanje za privatizaciju Beopetrola", naglašavaju iz Ine očekujući pozitivno rješenje zahtjeva za povratom imovine. Upravo takvo, neriješeno pitanje Ininog vlasništva u Beopetrolu, smatraju u Ini, "pogoduje stvaranju priča, afera i slučajeva", koji već nekoliko godina opterećuju odnose između dvije države i njihovih gospodarstava. Među inspiratorima stvaranja takve klime, iz Ine izravno spominju osobu koja je početkom 90-tih napustila Hrvatsku, a bila je zaposlena u INA-i, a danas, kažu, radi u "Beopetrolu". LABORATORIJU INE OVLASNICA ZA PROVEDBU LABORATORIJSKIH ISPITIVANJA Ininom Centralnom ispitnom laboratoriju Sektora strateškog razvoja, istraživanja i investicija u utorak je Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo (DZNM) uručio Ovlasnicu za provedbu laboratorijskih ispitivanja prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025:2000. Riječ je o normi koju imaju tek rijetke organizacije u Hrvatskoj, ali niti jedna od njih u području analitičke kemije, odnosno za ispitivanje odabranih značajki kvalitete naftnih proizvoda i prirodnog plina. Tom ovlasnicom Inini laboratorij dobio je referencu koja proširuje poslove ispitivanja i kontrole za vanjske korisnike, a tim se sustavom jamči pouzdanost rezultata ispitivanja i mjerenja te osigurava njihova vjerodostojnost. Direktor Strateškog razvoja, istraživanja i investicija Nikica Grubišić istaknuo je kako su stručna i tehnička osposobljenost prema zahtjevima norme ISO 17025 najbolje jamstvo da su izvještaji laboratorija vjerodostojni i priznati u svijetu jer se rade prema europskim i svjetskim prihvaćenim kriterijima. ZAGREBAČKA PIVOVARA PREDSTAVILA BEZALKOHOLNO PIVO "STELLA ARTOIS" Zagrebačka pivovara, članica međunarodne pivarske grupacije Interbrew, od četvrtka na tržište uvodi novi proizvod, bezalkoholno pivo Stella Atrois. Zagrebačka Pivovara prodala je u prvih deset mjeseci na hrvatskom tržištu oko 1.462.000 hektolitara (hl) piva, što predstavlja porast prodaje u odnosu na prošlu godinu od jedan posto. S obzirom na činjenicu da se u prvih deset mjeseci hrvatsko tržište piva smanjilo za 7 posto, ovaj rezultat govori da je Zagrebačka Pivovara povećala svoj tržišni udio koji sada iznosi oko 45 posto. Planovi za slijedeću godinu su kao i ranijih godina usmjereni ka rastu, razvoju i inovacijama. ODLUKA O PRIVREMENOJ UPRAVI ACI-A Nadzorni odbor "Adriatic Croatia International Cluba d.d." (ACI) održao je treću sjednicu na kojoj je opozvana postojeća Uprava ACI- a i do okončanja natječaja za izbor nove tročlane Uprave donijeta odluka o Upravi koja će se sastojati od jednoga člana - generalnog direktora. Za jedinog člana - generalnog direktora Uprave ACI-a imenovan je Nikša Marušić, dosadašnji koordinator za pravne i kadrovske poslove u ACI-u, a ova odluka stupa na snagu odmah, izviješteno je u četvrtak iz Ministarstva gospodarstva. METRO OTVARA NOVU VELETRGOVINU U SESVETAMA U zagrebačkom naselju Sesvete u srijedu je uz prigodnu svečanost otvorena i druga Metro Cash & Carry veletrgovina, u čiju je gradnju uloženo oko 15 milijuna eura. Izgradnjom nove veletrgovine otvoreno je 250 novih radnih mjesta, istaknuo je generalni direktor Metroa C&C Damir Firšt. Dodao je kako su prednost pri zapošljavanju imali ljudi iz sesvetskog kraja, u kojem je oko šest tisuća nezaposlenih osoba, čime se Metro, pored angažiranja lokalnih dobavljača i na ovaj način uključio u razvoj lokalne zajednice. Nova veletrgovina prostire se na gotovo 15 tisuća četvornih metara, od kojih prodajna površina prehrambenih i neprehrambenih proizvoda iznosi više od 8500 četvornih metara. Osim u zagrebačkim Sesvetama, kako je najavilo poslovodstvo tvrtke, u naredne se dvije godine očekuje i otvorenje Metroovih veletrgovina u Splitu, Osijeku i Rijeci. Prema razvojnim planovima, u naredne dvije godine ukupna će investicija dosegnuti 75 milijuna eura te omogućiti otvaranje više od 1500 radnih mjesta. ŠTROK: OTVORENI SMO ZA SVE ISTRAGE, REVIZIJE I MEDIJSKE ANALIZE Hotel Exscelsior kao i svi hoteli grupacije Jadranski luksuzni hoteli, koji su u većinskom vlasništvu Gorana Štroka, otvoreni su za sve istrage, revizije i medijske analiza, priopćeno je iz Štrokove tvrtke nakon napisa da Državno odvjetništvo po zaključku Sabora ispituje zakonitost prodaje Hotela Excelsior. U priopćenju Jadranskih luksuznih hotela kaže se da je u prosincu 2000. prihvaćena ponuda Gorana Štroka za kupnju dubrovačkog Hotela Excelsior, a ne tvrtke Aman Resort kako pojedini mediji navode. Štrokova ponuda ispunila je sve uvjete iz natječaja kojeg je oglasio Hrvatski fond za privatizaciju i Državna agencija za sanaciju banaka (DAB) i osiguranje štednih uloga. U Jadranskim luksuznim hotelima napominju da je za 4.729.470 kuna, odnosno dvostruko veći iznos nego što je traženo u natječaju, kupljeno 407.095 dionica koje predstavljaju 86,07 posto temeljnog kapitala društva. Ugovorom su preuzete i sve kreditne obveza društva u iznosu od 21,35 milijuna eura što je dijelom plaćeno u gotovini, a dijelom je osigurano garancijom jedne strane banke, čime je oslobođena državna garancija na iznos od 17,5 milijuna eura za Hotel Excelsior, stoji u priopćenju. Kaže se i da je osnovna Štrokova ponuda bila za 2,5 milijuna eura bolja od slijedećeg ponuđača, te da je u hotel uloženo dodatnih 2,5 milijuna eura kako bi zaista bio hotel s 5 zvjezdica. Većinskim vlasnikom Excelsiora Štrok je postao potpisom Ugovora o prodaji i prijenosu dionica hotela u veljači 2001. ZBOG NELEGALNE EKSPLOATACIJE KAMENOLOMA DRŽAVA POTRAŽUJE 107 MLN KUNA Zbog nelegalne eksploatacije mineralnih sirovina u kamenolomima, u prvih deset mjeseci ove godine država potražuje 107 milijuna kuna odštete od tvrtki poput Bechtela, Inustrogradnje i Ingre, istaknuo je u utorak na tematskoj sjednici triju saborskih Odbora Pero Kovačević, pravnik Državnog inspektorata. Riječ je o poduzećima koja su zatečena u nelegalnoj ekplotaciji uz trasu buduće autoceste Zagreb-Split. Po podacima Državnog inspektorata Bechtel bi trebao platiti odštetu od 32 milijuna kuna, Ingra 30 milijuna, a Industrogradnja 4,5 milijuna kuna. Ove je godine Državni inspektorat zatražio da se u 30 slučajeva oduzme protupravo stečena korist od eksploatacije mineralnih sirovina, a pet je takvih lokacija uz trasu buduće autoceste Zagreb Split. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić saslušao je probleme vlasnika kamenoloma i tvrtki koje eksploatiraju kamenolome i obećao ubrzati zakonske izmjene i izdavanje dozvola za korištenje. ZA CESTOVNE PRIJEVOZNIKE ZA TRANZIT KROZ AUSTRIJU EKO BODOVI Hrvatski cestovni prijevoznici od 2003. godine prigodom tranzita kroz Austriju, koja zbog zaštite okoliša ima specifičan sustav regulacije međunarodnog teretnog promet, prelaze na novi sustav eko bodova (eco pontis) kojeg već koriste članice Europske unije te Slovenije i Makedonija od bivših jugoslavenskih republika. U tom su cilju prošli petak nastavljeni pregovori između Europske komisije i hrvatskog izaslanstva okupljenog u Pododboru za promet Privremenog odbora za provedbu Sporazuma o trgovinskim i s njima povezanim pitanjima između Hrvatske i Europske zajednice, izviješteno je u ponedjeljak iz Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Kao rezultat pregovora Republici Hrvatskoj dodijeljen je godišnji kontingent od 171.904 eko boda i 68.762 nagradna eko boda za korištenje vlaka u tranzitu kroz austrijski teritorij. Potrošnja eko bodova ovisi o kvaliteti voznog parka hrvatskih cestovnih prijevoznika, odnosno o tehničkim karakteristikama vozila u odnosu na zaštitu okoliša i sigurnost prometa (emisija ispušnih plinova, količina buke i sigurnosni sustav i sl.). Tako će vozilo koje više zadovoljava ekološke standarde koristiti manji broj eko bodova. ZA 15-AK DANA NATJEČAJI ZA PRIVATIZACIJU NEKOLIKO PIK-OVA Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) za 15-ak će dana objaviti natječaje za privatizaciju prvih nekoliko PIK-ova po diskontiranoj cijeni, a sredinom prosinca i natječaj za 50 posto dionica Slobodne Dalmacije. Svaki bi mjesec na Zagrebačkoj odnosno Varaždinskoj burzi bilo ponuđeno 50 društava, a mjesečno bi se objavljivalo i pet-šest natječaja s prikupljanjem ponuda, i tim bi ritmom u roku 18 mjeseci sav državni portfelj bio na tržištu, najavio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare zamjenik predsjednika HFP- a Krešimir Starčević. Službeno predstavljajući analizu dosadašnjeg tijeka privatizacije, operativni plan privatizacije državnog portfelja i modele privatizacije konsolidiranih agrokombinata, koje je prihvatila Vlada na prošlotjednoj sjednici, kazao je da se svi rokovi pomiču za 15-ak dana budući da je analiza prihvaćena tek prošli tjedan. Starčević ističe da će tako PIK Đakovština na natječaju biti ponuđena za oko petinu vrijednosti, odnosno za 21,5 milijuna kuna, Orahovica za trećinu, oko 30,3 milijuna kuna, kao i PPK Kutjevo, koji će se prodavati uz diskontiranu cijenu od 60 milijuna kuna. Za PIK Vrbovec postoje dvije alternative prodaje - plaćanje 15 milijuna eura za dionice te prihvaćanje svih kredita i obveza ili 1 posto nominalne cijene uz isplatu obveza državi odmah. Po dijelovima, nekretnine, već se prodaje slavonskobrodsko Jasinje, dok u IPK-u Osijek treba dovršiti diobu na društva - kćeri, nakon čega će HFP i Slavonska banka, koji su vlasnici u tvrtki-matici, u tim društvima steći vlasničke udjele, kako bi ih se moglo dalje privatizirati. Zbog specifičnosti situacije privatizacija Belja, gdje je potrebno obaviti restrukturiranje, i Sladorane Županja se odgađa, a 50 posto dionica vukovarskog VUPIK-a mora prvo proći natječaj po nominalnoj cijeni. Konsolidacija PIK-ova, odgovorio je na upit Starčević, stajala je 1,8 milijardi kuna, u što nisu uključena sredstva iz reprograma obveza. OTVOREN SILOS I SUŠIONICA U BARANJI U Majskim Međama kod Novog Bezdana u Baranji u ponedjeljak su svečano pušteni u rad silos i sušionica za 7000 tona pšenice ili kukuruza tvrtke Fermopromet d.o.o. u vlasništvu obitelji Kišpalj. Direktor tvrtke Hubert Kišpalj kazao je kako je riječ o najsuvremenijem objektu, koji je opremljen i za prijevoz te čišćenje žita i uljarica, što udovoljava svim zahtjevima domaćeg tržišta i tržišta Europske unije. Za sada je u silosu i sušionici zaposleno 35 radnika, a kako se bude širila proizvodnja, tako će se zapošljavati i novi radnici, istaknuo je. Dodao je kako je plan tvrtke s potporom lokalne i državne uprave "okrupniti poljoprivredne površine kupnjom, zakupom ili koncesijom" te stalno povećavati broj kooperanata. Silos i sušionica izgrađeni su zajmom Hrvatske banke za obnovu i razvoj od milijun eura i jednako tolikom svotom njihova vlasnika. Svečanosti puštanja u rad bio je nazočan ministar europskih integracija Neven Mimica koji je istaknuo da je i "takav način gospodarenja korak bliže europskim integracijama". To je "simbol snage i poduzetništva obitelji koja svojim novcem omogućuje gospodarski razvoj Baranje". Dodao je kako se samo kvalitetom proizvoda i usluga možemo uključiti u svjetsku tržišnu utakmicu. Tvrtka zapošljava ukupno 45 radnika, ostvaruje 40 milijuna kuna godišnjeg prihoda, a 20 posto proizvodnje izveze u BiH i Grčku. SKUPŠTINA VJEROVNIKA "ČAZMATRANSA" U STEČAJU Na skupštini vjerovnika najvećega domaćeg cestovnog prijevoznika "Čazmatransa" u stečaju većinom glasova poduprt je prijedlog stečajnog upravitelja Marijana Belanija da se procijene sve nekretnine, najprije one koje ne služe prijevozu te da se, kad se odrede početne cijene, ponude na prodaju, a nakon toga u roku od 30 dana popiše imovina koja služi za prijevoz. Nakon toga natječaj će se raspisati pojedinačno, po propisima o ovrsi, tako da se oglasi za 30 dana. Belani je naglasio da je taj prijedlog rađen u dogovoru s najvećim vjerovnicima, među kojima su Privredna banka Zagreb i Erste&Steiermarkische bank, koji su s još pet vjerovnika s ukupno većim tražbinama od ostalih, i glasovali za njega. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA GRANIĆ TRAŽI DA EU JASNO ODREDI DINAMIKU UKLJUČENJA HRVATSKE Europska unija bi se trebala jasno odrediti prema Hrvatskoj i dinamici njezina uključenja u institucije EU, rekao je u utorak potpredsjednik hrvatske Vlade Goran Granić, kako je priopćio vladin Ured za odnose s javnošću. Granić se sastao s veleposlanikom Grčke u Hrvatskoj Dimitrisom Vidourisom, čija zemlja uskoro preuzima šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom. "Potpredsjednik Granić istaknuo je značaj ulaska Hrvatske u EU s obzirom da to pitanje uređuje sve aktivnosti sadašnje hrvatske vlade kao i onih budućih. Granić je naglasio važnost definiranja jasnog stava EU prema Hrvatskoj i dinamici njezina uključenja u institucije EU", stoji u priopćenju. Granić je, prema priopćenju, kazao da se Hrvatska "nalazi u ulozi stabilizatora regije, a nedefiniranje jasnog stava prema dinamici uključivanja Hrvatske u EU rezultirala bi u smanjenju inteziteta regionalne suradnje". Ured za odnose s javnošću navodi kako se Vidouris suglasio s Granićem izrazivši spremnost Grčke da odigra konstruktivnu ulogu pri hrvatskoj prijavi za članstvo. NATO OD HRVATSKE TRAŽI REFORME I SURADNJU S HAŠKIM SUDOM Eventualno buduće članstvo Hrvatske u NATO-u ovisit će prije svega o daljnjem provođenju reformi i suradnji Zagreba s Haškim sudom, kaže se u završnoj izjavi koju su u četvrtak u Pragu usvojili predsjednici država i vlada zemalja NATO-a. "Hrvatska, koja je učinila ohrabrujući napredak na polju reformi, bit će također razmotrena za buduće članstvo", kaže se u izjavi praškog summita. "Napredak u tom smislu ovisit će o budućim reformskim naporima u Hrvatskoj, uključujući i suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Den Haagu", dodaje se u izjavi. U njoj se kaže da zemlje koje su danas u Pragu dobile poziv NATO-a - Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka i Slovenija, "neće biti posljednje". "Vrata NATO-a ostat će otvorena za europske demokracije koje žele i sposobne su preuzeti odgovornost i obveze članstva", naglašava se u Završnoj izjavi. HRVATSKA, MAKEDONIJA I ALBANIJA ĆE SURAĐIVATI NA PUTU U NATO Makedonski predsjednik Boris Trajkovski, hrvatski predsjednik Stjepan Mesić i albanski predsjednik Alfred Moisiu suglasili su se u četvrtak u Pragu da tri zemlje surađuju u nastojanju da budu primljene u NATO. Mesić, Trajkovski i Moisiu sastali su u Pragu tijekom summita NATO-a, a Trajkovski je tijekom razgovora iznio inicijativu o suradnji triju zemalja na putu u NATO koju su hrvatski i albanski predsjednik poduprli. U toj makedonskoj inicijativi kaže se da bi u interesu regionalne stabilnosti i brže integracije u NATO trebala postojati jača suradnja i usklađivanje napora na polju obrane i sigurnosti između te tri zemlje. Cilj je "postići veću razinu povjerenja i suradnje, posebice na polju reformi obrambenog sektora, pitanja granica i regionalnoga kriminala", kaže se u Inicijativi. Te zemlje trebale bi stvoriti partnerstvo koje bi zajamčilo da sve tri budu spremne za idući krug širenja Saveza, dodaje se. ZEMLJE REGIJE OSTVARILE ZNAČAJAN NAPREDAK U PRIBLIŽAVANJU EU-U Zemlje jugoistočne Europe ostvarile su značajan napredak u približavanju Europskoj uniji, no na tom putu čeka ih još puno bolnih procesa, izjavio je u srijedu u Zagrebu čelnik Pakta o stabilnosti Bernard Snoy. Taj se cilj može postići samo ako stanovnici regije osjete konkretna poboljšanja i vjeruju da za to ima nade, rekao je Snoy na skupu "Hrvatska na putu u Europu". Riječ je o prvom u nizu foruma hrvatske podružnice Bank Austria Creditanstalt na kojima će se govoriti o mogućnostima koje bi se Hrvatskoj otvorile proširenjem EU-a. Da bi ostvarila dugoročan napredak, Hrvatska mora privatizirati i restrukturirati tvrtke, te donijeti pravni okvir koji podržava tržišno gospodarstvo, naglasio je Snoy koji obnaša dužnost direktora II. radnog stola Pakta o stabilnosti. Pohvalio je zemlje regije zbog smanjenja inflacije i provedenih strukturnih reformi, ali je upozorio kako ih čeka još puno posla na održanju makroekonomske stabilnosti, smanjenju nezaposlenosti i poticanju stranih ulaganja. "To je teško jer zahtijeva zatvaranje pogona i smanjenje broja zaposlenih", rekao je Snoy, koji smatra da zbog visoke nezaposlenosti ljudski potencijal u jugoistočnoj Europi nije dovoljno iskorišten. Podsjetio je da su, osim ulaganja u infrastrukturu, privatni sektor i liberalizaciju trgovine, ciljevi Pakta i uspostava povjerenja te demokratskih standarda, a to su ciljevi, rekao je Snoy, koje su si zemlje jugoistočne Europe same zadale. HRVATSKA MOŽE DOBITI OD EK SREDSTVA ZA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA Hrvatska bi trebala mobilizirati znanstvenu zajednicu i povezati se sa zemljama u regiji na projektima zaštite okoliša, razvoja informatičke tehnologije i zdravstva, kako bi sudjelovala u raspodjeli sredstava Europske komisije za znanstvena istraživanja, rečeno je u utorak na međunarodnom skupu u Cavtatu. Europska komisija namijenila je 13,5 milijardi eura u slijedećih pet godina za financiranje znanstvenih projekata zemalja kandidatkinja za ulazak u EU i zemalja pridruženih članica, među kojima je i Hrvatska. Također je osigurala 284 milijuna eura za zemlje jugoistočne Europe, a natječaj za znanstvene projekte bit će raspisan sredinom prosinca i trajat će šest mjeseci. Budući da se u Hrvatskoj za znanost izdvaja samo 0,4 posto BDP-a, što je 10 puta manje od iznosa koji EU postavlja kao cilj, ti su projekti prilika da se nešto više učini za hrvatsku znanost, ocijenio je Orešković. HRVATSKA RAZVIJA DOBRU GOSPODARSKU SURADNJU SA JAR-om Hrvatska u zadnjih nekoliko godina razvija dobru gospodarsku suradnju sa Južnoafričkom Republikom (JAR), prije svega preko Luke Rijeka, kao tranzitne luke brodovima iz JAR-a, uvozom ruda i prehrambenih proizvoda iz te države te putem hrvatskih tvrtki (Pliva, Končar, INGRA i druge) koje već posluju sa tom zemljom. Istaknuto je to u srijedu na prezentaciji turizma i gospodarstva JAR-a, koju je organizirala HGK-Komora Zagreb, u suradnji sa Veleposlanstvom JAR-a koje iz Budimpešte pokriva i Hrvatsku. Na prezentaciji je bilo nazočno 50-ak predstavnika hrvatskih tvrtki, od kojih je većina bila iz turističkih agencija. 6. SINDIKATI VLADA ODBACILA TVRDNJU DA NIJE SURAĐIVALA SA SINDIKATIMA Vlada je u ponedjeljak odbacila tvrdnju Republičkog sindikata radnika HPT-a da potpredsjednik Vlade Goran Granić nije ispunio obećanja o suradnji sa sindikatima oko donošenja kriterija za otkup dionica Hrvatskog telekoma (HT). Vlada u priopćenju tvrdi da je u okviru Sporazuma "Partnerstvo za razvoj" i aneksa sporazuma "Restrukturiranje i privatizacija" socijalnim partnerima otvorila mogućnost sudjelovanja u oblikovanju modela privatizacije ali da ju iz "dobro poznatih razloga" nije prihvatio dio sindikata. RSRHPT je zbog navodnih neispunjenih obećanja oko donošenja kriterija za otkup dionica u subotu zatražio ostavku Granića. SISAK - RADNICI ŽELJEZARE NASTAVLJAJU PROSVJED Nekoliko stotina radnika Željezare i Željezarinog poduzeća Remont Caprag provelo je cijelu noć s četvrtka na petak, unatoč kiši i vjetru, na sisačkom Novom mostu nastavljajući započeti prosvjed za opstojnost Željezare i očuvanje radnih mjesta. Prema riječima voditelja Koordinacije sindikata i sindikalnog povjerenika Sindikata metalaca Hrvatske Mate Somića Koordinacija sindikata je organizirala dežurstva tzv. "kritične mase" - od nekoliko stotina radnika. Ostali su oni najuporniji, najodlučniji i najizdržljiviji, rekao je Somić, dodavši da je prosvjed unatoč izuzetno nepovoljnim vremenskim uvjetima nastavljen, jer radnici Željezare nemaju što izgubiti. Ako se Željezara zatvori, 2000 radnika ostat će bez posla i kruha, a oko 10.000 građana Siska ostat će bez egzistencije - upozorio je Somić. Kako je za Hinu izjavio Mato Somić, radnici Željezare i Remont Capraga nastavljaju do daljnjega prosvjed tražeći od Vlade jamstva da radnici Željezare i Remont Capraga neće završiti na burzi rada, tražeći ujedno od Vlade da osigura isplatu minimalnih plaća do dolaska strateškog partnera i novog vlasnika Željezare. SINDIKAT "SLOBODNE DALMACIJE": TREBA NAM FINANCIJSKI MOĆAN VLASNIK Sindikat novinara "Slobodne Dalmacije" u povodu skorašnje privatizacije te novinske kuće izdao je popodne priopćenje u kojemu ističe da radnicima "Slobodne..." ne trebaju političke igre, ali im treba stručan i financijski moćan vlasnik, koji će znati cijeniti ime te kuće i ostvariti dobit na tradicinalnom tržištu toga dnevnika. Sindikat novinara "Slobodne Dalmacije" očekuje da će u Hrvatskom fondu za privatizaciju znati prepoznati kupca te da se među zainteresiranima izabere kupac s najboljim financijskim jamstvima, da može osigurati najbolji program tehnološko- izdavačkog razvoja "Slobodne Dalmacije". Sindikat zahtijeva da budući strateški partner jamči sva stečena prava radnika i da u iduće tri godine neće otpuštati radnike kao tehnološki višak, kaže se, među ostalim, u priopćenju koje je potpisala glavna sindikalna povjerenica Ljubica Vuko. BRODOGRADITELJSKI SINDIKATI: NASTAVITI RAZGOVORE O KOLEKTIVNOM UGOVORU Koordinacija brodograditeljskih sindikata uputila je u utorak ministru gospodarstva Ljubi Jurčiću zahtjev da se hitno nastave razgovori o hrvatskoj brodgradnji, posebice o otkazivanju kolektivnih ugovora. U Koordinaciji smatraju da je na nedavnim razgovorima predstavnika Ministarstva gospodarstva i sindikata u Zagrebu, Puli i Splitu započet primjeren socijalni dijalog. Navode da je stanje u nekim hrvatskim brodogradilištima kritično te da treba hitno nastaviti razgovore. Glasnogovornik Koordinacije brodograditeljskih sindikata Rastko Davila kazao je za Hinu da ministar sindikatima još nije odgovorio zašto je pokrenut postupak otkazivanja kolektivnih ugovora. Pregovori sindikata i uprava o novim kolektvivnim ugovorima počeli su u brodogradilištima "3. maju", "Brodosplitu" i "Uljaniku". SINDIKATI JAVNIH SLUŽBA NEZADOVOLJNI VLADINIM PRIJEDLOGOM Vladina ponuda za rast osnovice plaća od 1,5 posto nije prihvatljiva i o povećanju ispod 10 posto uopće nećemo razgovarati, ocijenili su u utorak sindikati javnih služba nakon pregovora u Vladi. Vlada je sindikalcima ponudila povećanje mase za plaće od 2,5 posto od kojih bi 1,5 posto bio porast osnovice, a jedan posto rast koeficijenata. Sadašnja osnovica za plaće od 4232 kune tako bi porasla za 63 kune i bila bi 4296 kuna. Svaki porast treba cijeniti, no 1,5 posto je zanemarivo povećanje, izjavio je predsjednik Matice sindikata javnih službenika Dalimir Kuba nakon pregovora s potpredsjednikom Vlade Goranom Granićem. Ponovio je sindikalni zahtjev za rastom osnovice između 11,5 i 14 posto, ocijenivši to realnim i pravičnim. Kazao je da Vlada nije predložila iznose božićnice i dara za djecu, nego će se na idućem krugu pregovora očitovati o sindikalnim zahtjevima. 7. SUSRETI, OKRUGLI STOLOVI OKRUGLI STOL "ULOGA PRIVATNIH PODUZEĆA U RAZVOJU POLJOPRIVREDE" Hrvatska privatna poljoprivredna poduzeća smatraju da konkurentnost hrvatske poljoprivrede mora biti okosnica vođenja poljoprivredne politike, a ne neki drugi ciljevi podložni političkim promjenama. Pritom izražavaju i negodovanje zbog limitiranja poticaja na određene iznose jer se tako ne postižu rezultati, a veće tvrtke moraju osnivati "tvrtke kćeri" kako bi mogle zadovoljiti uvjete za korištenje poticaja. Neki su to od zaključaka okruglog stola pod nazivom "Uloga privatnih poduzeća u razvoju poljoprivrede" koji je organizirala Udruga prehrambene industrije, poljoprivrede i šumarstva - Koordinacija hrvatskih privatnih poljoprivrednih poduzeća pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). U hrvatskoj poljoprivredi danas, na oko 20 posto površina u vlasništvu države, a koje obrađuju poduzeća, proizvodna efikasnost niža je 15-20 posto nego u zemljama Europske unije (EU), a na 80 posto površina u vlasništvu seljaka učinci su 40-50 posto niži nego u razvijenim zemljama. Stoga nije poželjno smanjivati površine poduzeća, već poduzeća treba ekonomski ojačati, a površine ne samo zadržati nego ih i povećati, istaknule su članice Koordinacije. Tako bi se podigla konkurentnost domaće poljoprivrede jer bi u većim imanjima (poduzeća i seljaci) bilo organizirano 800 do 900 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta. SUSRETI "PROIZVOĐAČI HOTELIJERSTVU 2003." OD 3. DO 5. PROSINCA Hrvatski poslovni susreti "Proizvođači hotelijerstvu 2003.", 34. po redu, održat će se od 3. do 5. prosinca ove godine u Petrčanima kraj Zadra, u hotelu Pinija, najavljeno je u srijedu na konferenciji za novinare Organizacijskog odbora. Na Susretima će predstavnici 15-ak tvrtki, članica udruge PIHU (proizvođači - hotelijerstvu) predstaviti svoje mogućnosti u proizvodnji hrane, pića i drugih proizvoda. ZAPOČEO 3. OKRUGLI STOL OECD-A O KORPORATIVNOM UPRAVLJANJU Dvodnevni 3. Okrugli stol OECD-a o korporativnom upravljanju za jugoistočnu Europu "South East Europe Corporate Governance Roundtable", čiji je domaćin Zagrebačka burza, započeo je u srijedu u Zagrebu razgovorom na temu odgovornosti upravnih i nadzornih odbora u korporativnom upravljanju. Okrugli je stol okupio stotinjak sudionika, predstavnika državnih vlasti i gospodarstva iz više od 15 zemalja regije i svijeta, kao i nekoliko međunarodnih institucija, poput Svjetske banke, USAID-a ili EBRD-a. Glavni cilj okruglih stolova OECD-a je poticati bolje korporativno upravljanje u zemljama u razvoju i tranzicijskim gospodarstvima te dijalog između privatnog i javnog sektora zasnovanog na OECD-ovim principima korporativnog upravljanja. Zagrebački okrugli stol posebnu će pažnju usredotočiti na odgovornosti uprave, nadzornih odbora i ulozi vlasnika u korporativnom upravljanju, a sa njega bi trebale proizići i OECD-ove preporuke i smjernice korporativnog upravljanja za zemlje regije. Prvi Okrugli stol o korporativnom upravljanju za jugoistočnu Europu prvi put je održan u Bukureštu 2001, a drugi u Istanbulu u svibnju 2002. 8. POSEBAN PRILOG HRVATSKI MANAGERI:POSLOVNA 2003. SLIČNA ILI NEŠTO BOLJA NEGO 2002. Hrvatski manageri i čelni ljudi 20 vodećih hrvatskih kompanija smatraju da će poslovna 2003. biti slična ili nešto bolja nego 2002. pri čemu većinom ocjenjuju da suradnja s Haagom u idućih 12 mjeseci neće značajnije utjecati na hrvatsko gospodarstvo, pokazuje istraživanje predstavljeno u srijedu u Zagrebu. Istraživanje je među tvrtkama provela zagrebačka agencija Puls, a njegovi su rezultati predstavljeni u sklopu otvaranja trodnevne "Management Arene". Direktor Pulsa Srđan Dumičić ističe da je na upit da nabroje makar dva postignuća Vlade vezana uz razvoj hrvatskog gospodarstva u posljednje dvije godine, 50 posto ispitanih odgovorilo kako nije bilo takvih postignuća, a kao probleme koje Vlada nije riješila navode nezaposlenost, pravnu nesigurnost, privatizaciju i izvoz. Ispitani vodeći manageri nisu optimistični glede smanjenja zaposlenosti u 2003. Njih 57 posto drži da će stvarna nezaposlenost biti veća nego u ovoj godini, a 14 posto smatra da će biti jednaka. Procjenjujući položaj hrvatskih tvrtki u okružuju i svijetu, manageri smatraju da najviše zaostajemo u upravljanju ljudskim resursima, u odnosima s javnošću (PR) i marketingu. Hrvatskoj danas, da bi od 4 tisuće 700 dolara po glavi stanovnika (per capita) dostigla ostvarivih 10 tisuća dolara, nedostaje i mikro i makro kvalitetan management, smatra i ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Uz opći razvoj infrastrukture i izobrazbu, faktor razvoja treba biti razvoj managementa. Suvremen managament mora odgovoriti na traženja kako odabrati odgovarajuće znanje jer najveća je sposobnost managera otkriti sposobnosti u drugima, kaže ministar Jurčić. TURISTIČKA SEZONA 2002. U HRVATSKOJ PRODULJENA VIŠE U PRED NEGO U POSEZONI Turistička sezona 2002. u Hrvatskoj je, s obzirom na dosadašnje fizičke pokazatelje po mjesecima, trajala nešto dulje nego ona 2001. godine. No, fizički pokazatelji turizma upućuju na neravnomjerno produljivanje turističke sezone na mjesece prije vrhunca sezone (na travanj, svibanj i lipanj), dok za sada nema pokazatelja o značajnom produljenju na mjesece u posezoni (rujan, listopad), navode analitičari Hrvatske narodne banke (HNB) u zadnjem biltenu HNB-a. Tako se, po podacima o dolascima i noćenjima turista, ovogodišnja turistička sezona u Hrvatskoj produljila najviše u danima oko Uskrsa odnosno u mjesecima prije glavne turističke sezone (travanj, svibanj, lipanj). Pri tome, a obzirom na dolaske turista u predsezonskim mjesecima postoji razlika između domaćih i inozemnih turista. Domaći su turisti tako povećano dolazili tijekom cijeloga svibnja, što se tumači učestalošću državnih praznika u Hrvatskoj u tom mjesecu. Inozemni su pak turisti povećano dolazili samo oko Uskrsa koji je ove godine bio nešto ranije, 31. ožujka. Slična je situacija i sa produljenjem sezone u predsezoni s obzirom na ostvarena turistička noćenja, budući je povećan broj stranih noćenja upravo u tim mjesecima ove godine. Procjena prosječnog broja noćenja po mjesecima za domaće i strane turiste pokazuje da domaći imaju više noćenja samo u glavnoj turističkoj sezoni. Tada u prosjeku domaći gosti provode oko šest noći izvan svoga boravišta, dok u ostatku godine u turističkim objektima ostvaruju prosječno 2,5 noćenja. Strani gosti pak u mjesecima izvan glavne turističke sezone prosječno ostvaruju tri noćenja, a taj se broj postupno povećava od svibnja do srpnja, u kojemu stranci prosječno ostvaruju sedam noćenja. Slično je sa noćenjima stranaca u kolovozu i rujnu, nakon čega se broj noćenja u listopadu opet vraća na prosječnih tri noćenja, slično kao i u predsezoni. Podaci o turističkom prometu pokazuju i da drugu godinu za redom Hrvatska ne bilježi povećanje turističkih dolazaka i noćenja u srpnju, zadržavajući se otprilike na oko dva milijuna turista te oko 5,7 milijuna noćenja. To u HNB-u tumače ograničenjima u smještajnim kapacitetima, a o tome najviše i ovisi povećanje prihoda od turizma. Za sada, a s obzirom na ograničenost kapaciteta, to je povećanje u "špici" sezone (lipanj, srpanj, kolovoz) jedino moguće poboljšanjem izvanpansionske ponude koja će goste motivirati na povećanu potrošnju. Po podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatskoj je u prvih devet mjeseci boravilo 7,7 milijuna turista ili 6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a ostvarili su 43 milijuna turističkih noćenja što je porast od 3 posto. U prvih deset mjeseci pak, a po nepotpunim podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ), u Hrvatskoj je boravilo oko 8 milijuna turista koji su ostvarili gotovo 44 milijuna noćenja, što je u dolascima i noćenjima porast od oko 5 posto u odnosu na lani. DALJI PORAST NJEMAČKIH TURISTA U HRVATSKOJ Hrvatska je među rijetkim turističkim zemljama, koja po procjenama njemačkih touroperatera, i u 2003. godini može očekivati porast broja turista iz SR Njemačke, posebno onih iz područja bivše istočne Njemačke koji su do sada u ukupnim dolascima Nijemaca u Hrvatsku sudjelovali sa oko 30 posto. Doznaje se to od ministrice turizma Pave Župan Rusković koja je u srijedu bila nazočna na otvaranju 13. međunarodnog turističkog sajma "Touristik&Caravaning-TC 2003." koji se do 24. studenoga održava u Leipzigu. Hrvatska je na ovogodišnjem sajmu TC i zemlja-partner te je, po riječima Župan Rusković, dobila brojne pohvale organizatora sajma, ne samo za svoj nastup nego i za ovogodišnje kvalitativne pomake u svojoj turističkoj ponudi. Uz to, pohvale su iznova upućene Hrvatskoj i za organizaciju kongresa Udruge njemačkih putničkih agencija-DRV u Cavtatu i Dubrovniku krajem listopada ove godine. Nijemci su svjesni da Hrvatska više nije cjenovno jeftina turistička destinacija, ali to neće umanjiti njihove dolaske u Hrvatsku, iako njemački analitičari procjenjuje da će u Njemačkoj iduće godine putovanja izvan Njemačke u prosjeku poskupjeti za oko 115 eura. ZA KORPORATIVNO UPRAVLJANJE KLJUČNA TRANSPARENTNOST Ključne riječi korporativnog upravljanja su transparentnost poslovanja i objavljivanje podataka o poslovanju, kojima su se nakon nedavnih skandala s Enronom i Worldcom-om u SAD-u, pridružili i pojmovi moralnosti i etičnosti poslovanja. Rekao je to u četvrtak direktor Zagrebačke burze Marinko Papuga na konferenciji za novinare u povodu održavanja dvodnevnog, 3. okruglog stola OECD-a o korporativnom upravljanju u jugoistočnoj Europi "South East Europe Corporate Governance Roundtable". Za dobro korporativno upravljanje britanski je poslovni časopis Euromoney ove godine dodijelio nagradu Upravi Podravke, čiji je predsjednik Darko Marinac naglasio kako je ono proizišlo iz stava Uprave da im osnovna obveza nije stvaranje kratkoročno dobrih poslovnih rezultata već izgradnja korporativne kulture u kompaniji. Zamjenik direktora Direktorata financijske, fiskalne i korporativne poslove OECD-a Rainer Geiger naglasio je kako promicanje značaja korporativnog upravljanje leži na gotovo svim sektorima društva - od državne uprave, samih dioničara, poslovnih udruga, sindikata, burzi i dr. Transparentnost i objavljivanje podataka, kao osnovna načela korporativnog upravljanja, ujedno predstavljaju i prve postavke interesa ulagača, rekao je Geiger. Dodao je kako inozemna ulaganja u regiju jugoistočne Europe, iako u porastu, još uvijek nisu na zadovoljavajućoj razini, s obzirom na brojne mogućnosti koje otvaraju, primjerice privatizacijski procesi, a jedan od razloga je upravo nedovoljna razvijenost standarda korporativnog upravljanja. Organizatori ovog dvodnevnog okruglog stola su OECD i Svjetska banka, domaćin Zagrebačka burza, a u njegovom radu sudjeluje stotinjak predstavnika državnih vlasti i gospodarstva iz više od 15 zemalja regije i svijeta, kao i nekoliko međunarodnih institucija, poput USAID-a i EBRD-a. Prvi Okrugli stol o korporativnom upravljanju za jugoistočnu Europu prvi put je održan u Bukureštu 2001, a drugi u Istanbulu u svibnju 2002., a značaj zagrebačkog je da će s njega proizići i OECD-ove preporuke i smjernice (tzv. "white paper") korporativnog upravljanja za zemlje regije.