FRANC-LE MONDE OD 5.11.02. SOCIJALNO GOSPODARSTVO U SREDNJOJ I ISTOČNOJ EUROPI

FRANCUSKA LE MONDE 5.XI.2002. Težak prodor socijalnog gospodarstva u zemlje srednje i istočne Europe "Hoće li se budućnost socijalnog gospodarstva odrediti na Istoku? Devetom po redu konferencijom koja se 23. i 24.X. održala u Pragu na temu 'Proširiti socijalno gospodarstvo', prvi put u jednoj zemlji srednje i istočne Europe (PECO) koja je kandidat za ulazak u Europsku uniju, organizatori - Europska konfederacija proizvodnih zadruga, socijalnih zadruga i dioničkih društava (Cecop), ali i češka vlada, Europsko povjerenstvo, Regionalni odbor i europski ministri za socijalno gospodarstvo - nisu skrivali svoje nakane: pokušati u 'veliku obitelj' uključiti deset zemalja kandidata PECO-a i tako, na europskoj razini, osigurati veći ugled obrasca prema kojemu 'pojedinac i socijalni cilj imaju prednost pred kapitalom'. Na simboličnu važnost takva izbora upozorio je Vladimir Spidla, češki premijer koji je bio pozvan na otvaranje skupa: 'Socijalno gospodarstvo sastavni je dio budućeg i europskog gospodarstva', rekao je. Ta je izjava bila melem na ranu sedamstotinjak sudionika, među kojima je trećina iz PECO-a, a došli su na poziv Cecopa da razgovaraju i razmjenjuju mišljenja i praktična iskustva kako bi potaknuli sektor koji je u istočnim zemljama još u povojima. (...) Izazov je velik. Kao što ističe Jan Wiesner, predsjednik Saveza zadruga Republike Češke, 'vrijednosti solidarnosti i socijalnog jedinstva koje su temelj pojma socijalnog gospodarstva godinama su se pogrješno shvaćale u našim zemljama'. U takvim je uvjetima teško zagovarati obrazac koji se u javnosti bivših komunističkih zemalja poistovjećuje sa starim režimom. U većini tih zemalja zadruge su prilično omražene. Lošeg ugleda nisu pošteđene ni nevladine organizacije (ONG). U Hrvatskoj, prema istraživanju koje je provela Aida Liha, istraživač u odjelu za europske integracije Instituta za međunarodna istraživanja: 'samo deset posto Hrvata kaže da ima povjerenja u nevladine organizacije. Velika većina gleda na te organizacije kao na mjesta urote i korupcije'. U najboljem slučaju, pojam socijalnog gospodarstva ne poznaje se dobro. 'Moji sugrađani koji nisu tako strogi, shvaćaju ga kao javni podsektor', dodaje Aida Liha. Međutim, napominje Pavel Kelly-Tycht, istraživač u Europskom središtu za rad s građanstvom (ECAS), 'možemo reći da u zemljama kandidatima postoji funkcionalno socijalno gospodarstvo, premda se ne prepoznaje kao takvo i premda se tradicionalni oblici ustroja socijalnog gospodarstva ne postovjećuju s tim pojmom'. Tako je tercijarni sektor često popunjavao praznine koje su ostavile vlade nesposobne da pruže pomoć socijalno odbačenim skupinama, bivšim počiniteljima krivičnog djela, invalidima, beskućnicima, izbjeglicama i manjinama. (...) Druga najveća teškoća u prodoru socijalnog gospodarstva u zemlje PECO-a posljedica je nedovoljne povezanosti između sudionika socijalnog gospodarstva u tim zemljama. 'Zadruge, udruge, zaklade i nevladine organizacije još uvijek su nepovezane i razmjerno veći 'individualisti' nego iste u državama članicama Unije', primjećuje Bruno Roelants, glavni tajnik Međunarodne organizacije proizvodnih i uslužnih zadruga. Da ne bi bilo tako, Cecop je 1999. u Pragu osnovao ured kako bi usklađivao inicijative u Republici Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Bugarskoj. Napokon, na europskoj razini, potaknuo je program Scope (ojačati zadruge i dionička društva u istočnoj Europi), čiji je cilj pomoći organizacijama socijalnog gospodarstva u zemljama pristupnicama za ulazak u Uniju. To je pitanje opstanka. Pavel Kelly-Tychtl iz ECAS-a kaže: 'S obzirom na njihov broj, zemlje kandidati imat će presudnu ulogu u razvoju pojma socijalnog gospodarstva i šire, europskog socijalnog obrasca'", iz Praga izvješćuje Catherine Rollot.