ZAGREB, 13. studenoga (Hina) - Miroslav Radman, znanstvenik svjetskoga glasa i prvi Hrvat izabran za redovitoga člana Francuske akademije znanosti večeras je bio gost predavač tribine Akademije medicinskih znanosti Hrvatske i
Hrvatskoga liječničkog zbora.
ZAGREB, 13. studenoga (Hina) - Miroslav Radman, znanstvenik
svjetskoga glasa i prvi Hrvat izabran za redovitoga člana Francuske
akademije znanosti večeras je bio gost predavač tribine Akademije
medicinskih znanosti Hrvatske i Hrvatskoga liječničkog zbora.#L#
Najavljenu temu predavanja "Priroda, vrijednost i impact
znanstvenoga istraživanja: svijet i Hrvatska", profesor Radman
počeo je, kako je rekao, ad hoc izabranim pitanjem - zašto je Odbor
za dodjelu Nobelove nagradu u području medicinskih znanosti ove,
kao i prošle, godine odlučio da tu nagradu dodijeli za istraživanje
genetike 'maloga crva' i kvasca te što nam time želi poručiti.
Prva je poruka, objasnio je, da su nagrade dodijeljene za
istraživanje model-sistema kakav je i crv Caenorhabditis elegans.
Kod toga su crva znanstvenici identificirali ključne gene koji
određuju razvoj njegova organizma i programiranu smrt -
"samoubojstvo" njegovih stanica što je pak ključno za istraživanje
tumorskih stanica. Jer, dodao je Radman, tumorska stanica mora
inaktivirati to selektivno "samoubojstvo" da bi bila "uspješna".
Dio predavanja profesor Radman posvetio je pak više filozofskim
pitanjima o odnosu biologije i života individue, tj. koliko smo mi,
rekao je, "zapravo robovi biološke evolucije".
S tim u vezi, a rasprave radi, postavio je i tezu da smo puno više
robovi biološke evolucije no što bismo to htjeli znati te da je
teško izbjeći osjećaj da toliko robujemo biološkoj evoluciji da i
nismo odgovorni za svoja djela i nedjela.
Pa je tako ustvrdio da smo svi rezultat "velike kockarnice gena" s
jedne strane i socijalne mikro-geografije s druge strane, odnosno
da smo zapravo "genetski i kulturno zapečaćeni". Mogući prostor
slobode Radman pak vidi u tomu da se ne uzimamo previše ozbiljno,
posebice kada je riječ o našim "uspješnim idejama" .
A na pitanje kako se odnositi prema "opasnim" indivuduama koji su
dio cijene goleme ljudske raznolikosti, Radman savjetuje da bismo
trebali izbjegavati strasti kažnjavanja.
Što se pak tiče njegove ideje o Centru za molekularnu genetiku u
Splitu, Radman je istaknuo kako želi da "produkt" toga centra budu
mladi istraživači koji će se formirati u kulturi
multidisciplinarnosti.
Na kraju susreta s uglednim znanstvenikom, predsjednik Akademije
medicinskih znanosti Hrvatske Asim Kurjak predao je Miroslavu
Radmanu povelju te akademije za osobit doprinos medicinskim
znanostima.
(Hina) ip