NJ 20.XI.-WELT-GLOBALIZACIJA

NJEMAČKA DIE WELT 20. XI. 2002. Izazov globalizacije "Globalizacija je pod pritiskom kao nikada ranije. Veliki dijelovi Afrike južno od Sahare, Južna Amerika, Bliski istok i srednja Azija pogođeni su stagnacijom i gospodarskim padom. U Sjevernoj Americi, zapadnoj Europi i Japanu usporava se gospodarski rast i prijeti nova recesija. U Iraku možda predstoji rat. Ti događaji za zagovaratelje otvorenih tržišta i slobodne trgovine predstavljaju golem izazov. Zašto se prednosti gobalizacije ne osjećaju posvuda u svijetu? Može li se postići ujednačenija bilanca globalizacije? Na ta pitanja nema jednostavnih odgovora. Otvorena su tržišta neizbježna za gospodarski rast, ali sama po sebi nisu dostatna. Neke su se regije jako okoristile globalizacijom - proteklih godina ponajprije istočna Azija i Kina. Druge su regije, primjerice afričke zemlje južno od Sahare, ipak prošle bijedno. Vlada Sjedinjenih Država tvrdi da je većina problema siromašnih zemalja domaće izrade. Da je spor gospodarski rast u Africi posljedica nedovoljne državne uprave, drže barem vodeći političari u Americi. Stvarni život je ipak zamršeniji nego što vjeruje Bushova vlada. Pomislite samo na dobro vođene afričke države - Ganu, Tanzaniju, Malavi i Gambiju. U proteklih 20 godina životni je standard u svakoj od tih zemalja pao dočim se loše vođene države Azije poput Pakistana, Bangladeša, Mianmara i Šri Lanke mogu pohvaliti boljim gospodarskim podacima. Zapravo gospodarski rezultat neke države nije samo stvar državne uprave, nego ga određuju i čimbenici poput geopolitike, zemljopisa i gospodarske strukture. Zemlje s velikim brojem stanovnika pokazuju tendenciju većeg gospodarskog rasta nego zemlje s malo stanovnika. Zemlje s pristupom moru razvijaju se gospodarski bolje nego zemlje u unutrašnjosti. Gospodarski rezultat zemalja u razvoju koje poput Meksika graniče s bogatim zemljama, nadilazi rezultat država u zabačenim regijama. Stvar je u tim razlikama. Ako bogate zemlje tim strukturalnim pitanjima ne posvete pozornost, jaz između dobitnika i gubitnika još će se produbiti. Bogate zemlje koje manje uspješnima predbacuju da kulturalno ili politički nisu kadre iskoristiti prednosti globalizacije, time ne stvaraju samo još veće siromaštvo, nego izazivaju i sve više nemira. To pak dovodi do sve više nasilja, protureakcija pa čak i terorizma. Stoga je za bogate zemlje krajnji čas da na temu globalizacije ponude ozbiljnije pokušaje. Trebalo bi početi s najžurnijiom zadaćom - naime pokrivanjem temeljnih potreba najsiromašnijih. Poštena prosudba pokazala bi da najsiromašnije zemlje nisu kadre smoći financijska sredstva da bi svoje probleme rješavale same. Da bi se globalizacija uspješno stvarala, moramo za svaku zemlju i za svaku regiju postaviti brižljivu dijagnozu. U nekim regijama problemi su u nedostatku cesta, u drugima treba bolja borba protiv bolesti. U nekima pak nedostaje vode ili je problem diskriminacija žena. Bogate zemlje moraju svojom zadaćom proglasiti i te probleme - unatoč otporima. Punom parom moraju raditi na tomu da se globalizacija pokrene za sve. O tomu ovisi naša zajednička budućnost", piše Jeffrey D. Sachs, profesor narodnog gospodarstva i ravnatelj Earth Institute na sveučilištu Columbia.