RBA ANALIZA: OVOGODIŠNJI RAST BDP-A 3,8 POSTO, IDUĆE GODINE 3,4 POSTO

RBA ANALIZA: OVOGODIŠNJI RAST BDP-A 3,8 POSTO, IDUĆE GODINE 3,4 POSTO Rast bruto domaćeg proizvoda u Hrvatskoj bi, unatoč skromnom rastu BDP-a u Europskoj uniji, za ovu godinu mogao iznositi 3,8 posto a za 2003. godinu 3,4 posto, procjene su iz najnovijih Makroekonomskih prognoza i analiza Raiffeisen bank Zagreb (RBA), koje se osvrću na boravak delegacije MMF-a u Hrvatskoj kao na iznimno važan događaj za hrvatsko gospodarstvo. Aktualni pregovori hrvatske Vlade s misijom MMF-a o novom stand-by aranžmanu uoči predizborne godine pokazuju da je Vlada odlučila prije izbora zadržati ono što je u Hrvatskoj prisutno već punih devet godina a to je makroekonomska stabilnost, ocjena je iz RBAnaliza. Sporazum sa MMF-om, koji bi treba biti zaključen na godinu dana, ključan je za proces smanjivanja fiskalnog deficita te omogućuje Hrvatskoj nesmetan izlaz na međunarodno tržište kapitala i zadržavanje dosadašnjeg dugoročnog investicijskog rejtinga BBB- odnosno Baa3. U političkoj situaciji u kojoj se Hrvatska nalazi potvrda postojećeg rejtinga je izuzetno važna, ocjenjuje glavni ekonomist RBA Ante Žigman, napominjući kako je refinanciranje postojećih dugova i financiranje proračunskog deficita kreiralo potrebu za financiranjem na inozemnom tržištu koje značajno ovisi o kreditnom rejtingu. Hrvatska bi, po njegovom mišljenju, sebi mogla dopustiti luksuz izlaska na svjetsko tržište bez sporazuma sa MMF-om samo ako bi u kratkom roku učinila iznimno snažnu fiskalnu prilagodbu koja bi joj priskrbila kredibilitet i bez MMF-a. Strane investicijske kuće, napominje se u RBAnalizama, naglašavaju važnost stand by aranžmana s MMF-om. Uglavnom očekuju da će Hrvatska postići pozitivne makroekonomske rezultate, a jedino će fiskalna situacija biti predmet deteljanije rasprave s MMF-om. Prema tome očekuje se da će MMF odrediti nove fiskalne ciljeve za konsolidirani opći državni proračun, zaključuje se RBAnalizama. Budući je Vlada odlučila sklopiti stand by aranžman s MMF-om, u 2003. godini, premda predizbornoj, prema do sada raspoloživim parametrima neće se voditi opuštena fiskalna politika. Jedna od glavnih primjedbi pri ocjenjivanju ekonomskog stanja u Hrvatskoj upravo je provedba reformi u fiskalnoj politici u smjeru smanjenja tekućeg deficita i smanjenja deficita opće države. Prema RBAnalizama ovogodišnji bi deficit proračuna opće države trebao iznositi oko 6,5 posto BDP-a, odnosno oko 11 milijardi kuna. Iduće godine će deficit opće države vjerojatno biti niži, odnosno oko 5,5 posto BDP-a, ali ovakav deficit još uvijek stvara potrebu za dodatnim zaduživanjem. Kada je riječ o očekivanjima stopa ekonomskog rasta treba imati u vidu da zemlje EU s kojima je Hrvatska najviše povezana neće ove ni slijedeće godine zabilježiti značajnije stope ekonomskog rasta, što će se odraziti i na izlazak hrvatskih izvoznika na tržište EU. Prema publikaciji MMF-a "World Economic Outlook" očekuje se da će ove godine EU zabilježiti rast BDP-a od 0,9 posto, a iduće godine 2,3 posto. RBAnalize za Hrvatsku procjenjuju rast u idućoj godini od 3,4 posto, a očekuju značajan doprinos rastu BDP-a od investicija, prije svega u cestogradnju, te nešto manji doprinos osobne potrošnje u usporedbi s ovom godinom. U trećem tromjesečju, kao i svake godine, očekuje se značajan doprinos prihoda od turizma, od kojeg očekuju da će rasti po stopi od 3 posto.