ZAGREB, 20. studenoga (Hina) - Izvješće Pododbora za središnju i istočnu Europu Parlamentarne skupštine NATO-a "apsolutno je nekorektno prema Hrvatskoj", izjavio je u srijedu na konferenciji za novinare Zlatko Mateša, član saborskog
izaslanstva koje je sudjelovalo na Parlamentarnoj skupštini NATO-a u Istanbulu od 15. do 19. studenoga.
ZAGREB, 20. studenoga (Hina) - Izvješće Pododbora za središnju i
istočnu Europu Parlamentarne skupštine NATO-a "apsolutno je
nekorektno prema Hrvatskoj", izjavio je u srijedu na konferenciji
za novinare Zlatko Mateša, član saborskog izaslanstva koje je
sudjelovalo na Parlamentarnoj skupštini NATO-a u Istanbulu od 15.
do 19. studenoga.#L#
"To je izvješće apsolutno nekorektno prema Hrvatskoj jer su tvrdnje
koje su u njemu iznesene, lako provjerljive i ne odgovaraju stanju u
Hrvatskoj", ocijenio je Mateša.
On je podsjetio da je u tom izvješću RH spomenuta u negativnom
kontekstu glede zaštite nacionalnih manjina, odnosa sa Slovenijom,
posebice Pirana i suradnje s Haškim sudom.
Prema njegovim riječima, izaslanstvo je tijekom rasprave Pododbora
pojasnilo hrvatska stajališta o tim pitanjima i upoznalo sudionike
sjednice sa stvarnom situacijom. Što se tiče navoda u izvješću da je
u pozadini graničnog spora sa Slovenijom nacionalizam, hrvatsko je
izaslanstvo u dogovoru sa slovenskim oštro istupilo zanijekavši u
tvrdnju, kazao je on.
Mateša je dalje rekao da je predstavnik francuskog izaslanstva
nakon toga zatražio da se dio izvješće koji se odnosi na Hrvatsku
prepravi u korist RH te da je takav stav prihvaćen. On je najavio da
će izvješće biti objavljeno i postati dostupno novinarima u idućih
nekoliko dana.
"Bilo nam je bitno repozicionirati Hrvatsku jednim aktivnim
pristupom", istaknuo je.
Osim toga, saborsko izaslanstvo, kako je rekao njegov voditelj
Viktor Brož, podnijelo je amandmane na deklaraciju Stalnog odbora o
transformaciji NATO-a. Brož je rekao da su predložili da do 2006.
godine, a ne 2007. kako je navedeno u deklaraciji, NATO donese
odluku o prijemu nove skupine zemlja. Međutim, taj amandman je
odbijen. Drugi amandman, nastavio je on, odnosi se na BiH. U prvoj
verziji deklaracije bilo je navedeno da će NATO u idućem razdoblju
dati potporu Srbiji i Crnoj Gori u njihovim naporima za
približavanje standardima NATO-a, a izaslanstvo je predložilo da
se u istom smislu podrži BiH, što je prihvaćeno.
Treći amandman odnosi se na transatlantsku suradnju, rekao je dalje
Brož naglasivši kako je taj amandman "posebno značajan" i da je u
njemu zatraženo da NATO ostane kod politike otvorenih vratiju i da
nastavi "prepoznavati i podržavati nastojanja Abanije, Hrvatske i
Makedonije u približavanju standardima NATO-a u okviru MAP-a". To
je također prihvaćeno.
"Tim amandmanom smo zapravo dobili da se prvi put na ovakav način
spominje Hrvatska kao jedan od kandidata u sljedećem kugu za prijem
u NATO", rekao je on i dodao da je u prvoj verziji pisalo da će nakon
ulaska prve skupine u Savez NATO podržavati "ostale kandidate" za
prijem.
Mateša i Brož ocijenili su da je rad izaslanstva bio uspješan i
naglasili važnost daljnjeg aktivnog pristupa i rada u odborima s
ciljem ulaska Hrvatske u punopravno članstvo NATO-a.
(Hina) kga sd