US-YU-GR-HR-školstvo-Društvene znanosti-Nemiri/sukobi/ratovi RFE 18. XI. beogradske čitanke za jugoistočnu europu RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE18. XI. 2002.Čitanka novije povijesti Jugoistočne Europe: započeti s promjenama iz korijena.
Prilog Nebojše Grabeža.U beogradskom Medija centru jučer je predstavljen projekt čitanke novije povijesti Jugoistočne Europe koju priprema skupina povjesničara iz jedanaest zemalja, također uz pomoć solunskog Centra za demokraciju i pomirenje Jugoistočne Europe koji je pokrovitelj projekta.RELJIĆ: Nije bilo slučajno što se jedan od prvih projekata oko kojeg se angažirao centar odnosio na povijest, učenje povijesti, predstavljanje povijesti. To je stoga što su sukobi koji su nas pogodili u posljednjih desetak godina često bili tumačeni ili opravdavani poviješću. Ovako je Dušan Reljić, član upravnog odbora direktora Centra za demokraciju i pomirenje u Jugoistočnoj Evropi objasnio zašto se centar prihvatio rada na ovom projektu, uvodeći u ocjenu skupa da je jedan od koraka prema pomirenju balkanskih zemalja rad na čitanci koja bi trebala promovirati različite poglede na povijest te regije. Ili, kako je rekao Nikos Efitimijadis, također jedan od direktora centra:
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE
18. XI. 2002.
Čitanka novije povijesti Jugoistočne Europe: započeti s promjenama
iz korijena. Prilog Nebojše Grabeža.
U beogradskom Medija centru jučer je predstavljen projekt čitanke
novije povijesti Jugoistočne Europe koju priprema skupina
povjesničara iz jedanaest zemalja, također uz pomoć solunskog
Centra za demokraciju i pomirenje Jugoistočne Europe koji je
pokrovitelj projekta.
RELJIĆ: Nije bilo slučajno što se jedan od prvih projekata oko kojeg
se angažirao centar odnosio na povijest, učenje povijesti,
predstavljanje povijesti. To je stoga što su sukobi koji su nas
pogodili u posljednjih desetak godina često bili tumačeni ili
opravdavani poviješću.
Ovako je Dušan Reljić, član upravnog odbora direktora Centra za
demokraciju i pomirenje u Jugoistočnoj Evropi objasnio zašto se
centar prihvatio rada na ovom projektu, uvodeći u ocjenu skupa da je
jedan od koraka prema pomirenju balkanskih zemalja rad na čitanci
koja bi trebala promovirati različite poglede na povijest te
regije. Ili, kako je rekao Nikos Efitimijadis, također jedan od
direktora centra:
EFITIMIJADIS: Znali smo da postoji velika zbrka u regiji kada je
riječ o povijesnim činjenicama. Razgovarali smo s mladim ljudima i
shvatili da oni jedni o drugima imaju veoma konfliktne informacije.
Mislim da je za sve nas bitno, bez obzira na nacionalnost, da li smo
Grci, Turci, Amerikanci, da moramo započeti s promjenama iz
korijena. Znali smo da moramo započeti od povijesnih činjenica.
Mi smo zarobljenici naše povijesti, rekao je jedan od osnivača
Centra Kosta Karas, predstavljajući dojmove stručnjaka koji su
željeli istražiti specifičnosti nastave povijesti u zemljama
regije.
KARAS: ... I shvatili smo da oni, s jedne strane, promoviraju
nacionalni duh, ali, s druge strane, postoji nedostatak povijesne
istine i objektivnosti. Dakle, centar bi želio promovirati
različite perspektive, različite poglede na povijest i shvaćanje
da se sva povijesna pitanja mogu sagledati iz različitih kutova
ovisno o perspektivama različitih nacija.
Čitanka će pokušati ponuditi različite načine gledanja na povijest
i neće biti službeni udžbenik, već materijal koji će pomoći
profesorima da zainteresiraju i motiviraju učenike. Činit će je
četiri knjige koje će obrađivati četiri zajedničke teme: Otomansko
carstvo, Balkanski ratovi, II. svjetski rat i stvaranje
nacionalnih država. Voditelj ekipe povjesničara Kristina Kuluri:
KULURI: Izabrali smo ove četiri teme jer smo vidjeli da su one
zajedničke za sve nastavne programe u regiji i da možemo napraviti
komplementarne udžbenike. Ne bismo željeli mijenjati povijest već
dati novu perspektivu, novi kut gledanja na povijest regije, kao i
da uključimo sve zemlje regije i njihova stanovišta u ovaj
projekt.
Čitanka novije povijesti Jugoistočne Europe bit će objavljena na
deset jezika i pojavit će se najvjerojatnije za dvije godine.
(RFE)