FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FRANC-LE MONDE OD 15.11.02. O POČETCIMA GLOBALIZACIJE

FR-US-RU-procesi-Organizacije/savezi-Diplomacija-Vlada franc-le monde od 15.11.02. o početcima globalizacije FRANCUSKALE MONDE15.XI.2002.Planet je ipak selo"Kada se gospodarska raspra prometne u ideološki sukob, kada anateme zamijene dokaze, za one koji nisu upleteni, povijesno je tumačenje korisno kako bi načinili potreban odmak i donijeli razuman sud. U tome je važnost skupine napisa na temu 'Korijeni globalizacije, od Rima do New Yorka', objavljenih u časopisu 'L'Histoire' za studeni. Naravno, podsjeća Jean-Michel Gaillard, savjetnik-izvjestitelj u Državnoj reviziji, riječ globalizacija je nova: pojavila se početkom 1980-ih, a prijevod je američke riječi 'globalization'.1990-ih dobila je novi i višestruki smisao s komunikacijskim prevratom (Internet), s propašću komunizma i s 'nestankom sfere izoliranog gospodarstva rođenog 1917. u SSSR-u'. Ipak, premda je riječ nova, povijest globalizacije je duga. 'Njezina ukorijenjenost u najnovijoj povijesnoj stvarnosti ne treba potisnuti činjenicu da bi bila kadra savršeno oslikati i prijašnje stanje, kaže g. Gaillard. Počevši s otvaranjem i ujedinjenjem, kako gospodarskim, tako i kulturnim, koje su u svoju korist poduzeli
FRANCUSKA LE MONDE 15.XI.2002. Planet je ipak selo "Kada se gospodarska raspra prometne u ideološki sukob, kada anateme zamijene dokaze, za one koji nisu upleteni, povijesno je tumačenje korisno kako bi načinili potreban odmak i donijeli razuman sud. U tome je važnost skupine napisa na temu 'Korijeni globalizacije, od Rima do New Yorka', objavljenih u časopisu 'L'Histoire' za studeni. Naravno, podsjeća Jean-Michel Gaillard, savjetnik-izvjestitelj u Državnoj reviziji, riječ globalizacija je nova: pojavila se početkom 1980-ih, a prijevod je američke riječi 'globalization'. 1990-ih dobila je novi i višestruki smisao s komunikacijskim prevratom (Internet), s propašću komunizma i s 'nestankom sfere izoliranog gospodarstva rođenog 1917. u SSSR-u'. Ipak, premda je riječ nova, povijest globalizacije je duga. 'Njezina ukorijenjenost u najnovijoj povijesnoj stvarnosti ne treba potisnuti činjenicu da bi bila kadra savršeno oslikati i prijašnje stanje, kaže g. Gaillard. Počevši s otvaranjem i ujedinjenjem, kako gospodarskim, tako i kulturnim, koje su u svoju korist poduzeli Rimsko Carstvo i Španjolska Karla V.' Maurice Sartre, profesor na sveučilištu u Toursu, pokazuje u kojoj je mjeri Rim pet stoljeća vladao na golemom području po kojemu su se kretali ljudi i roba i na kojemu je posvuda prevladavao rimski novac, jezik, vjera i pravo. Premda pojam globalizacija smatra pretjeranim i daje prednost 'ujedinjenju', ističe da nije besmisleno uspoređivati sustav romanizacije s amerikanizacijom i, primjerice, 'fast-foodsom, gaziranim pićima, glazbom i filmovima koji zamjenjuju maslinovo ulje, toplice i nekadašnje cirkuske igre'. Joel Cornette, profesor na sveučilištu Pariz-VIII., misli da je 'XVI. stoljeće zapravo prvo stoljeće globalizacije', s Europom koju je zahvatila osvajačka groznica, s Rabelaisom koji traži ukidanje granica, govoreći o 'Islanđanima i Grenlađanima' koji gase žeđ 'u Eufratu', ali i s pravom gospodarskom i monetarnom globalizacijom - indijanskim zlatom - koja se očituje u naglom širenju prekoatlantske trgovine (njezin je opseg osmerostruko porastao od 1510. do 1550.). Ipak, zbog vjerskog nasilja u drugoj polovici XVI. stoljeća, veliki humanistički i zanesenjački san o globalizaciji koja će donijeti napredak i blagostanje, brzo se rasplinuo. Trebat će čekati XIX. stoljeće da globalizacija doživi svoje zlatno doba u čijem je središtu zapadna Europa. Prevrat u materijalnom i nematerijalnom prijevozu (željeznica, telefon, parobrod, telegraf, automobil), kolonizacija koja otvara put prevlasti europskih zemalja na svim kontinentima, smrt protekcionizma, eksplozija vanjske trgovine u europskim državama. Tako će Keynes u svezi s prilikama uoči Prvog svjetskog rata reći: 'Internacionalizacija gospodarskog života bila je tada gotovo potpuna'. Tadašnje zemlje s tržištima u nastanku - među kojima SAD i Japan - bili su suparnici Europi zahvaljujući jeftinoj radnoj snazi. No sukob 1914.-1918. koji je poremetio odnošaj snaga sa SAD-om koji je postao najveća svjetska sila, ali se službeno zatvorio u izolacionizam, privodi kraju taj veliki globalizacijski pokret. I premda Amerikanci nakon 1945. opet dobivaju želju da pod svojim ravnanjem ujedine svjetska gospodarstva, Hladni rat u kojemu je Sovjetskom Savezu uskraćen ulazak u MMF i u GATT, ograničava liberalnu globalizaciju. Ona je prije desetak godina možda ponovno ušla, kako kaže Jean-Michel Gaillard, u drugo zlatno doba koje odgovara 's jedne strane, ponovnom jedinstvu globalnog svjetskog tržišta kojega je privremeni prekid obilježio rat od 1914. do 1918., a s druge, planetarni trijumf kapitalističkog gospodarstva koje se nameće svima, kao do 1914.'", piše Pierre-Antoine Delhommais.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙