FR-US-RU-procesi-Organizacije/savezi-Diplomacija-Vlada franc-le monde od 15.11.02. o početcima globalizacije FRANCUSKALE MONDE15.XI.2002.Planet je ipak selo"Kada se gospodarska raspra prometne u ideološki sukob, kada anateme zamijene
dokaze, za one koji nisu upleteni, povijesno je tumačenje korisno kako bi načinili potreban odmak i donijeli razuman sud. U tome je važnost skupine napisa na temu 'Korijeni globalizacije, od Rima do New Yorka', objavljenih u časopisu 'L'Histoire' za studeni. Naravno, podsjeća Jean-Michel Gaillard, savjetnik-izvjestitelj u Državnoj reviziji, riječ globalizacija je nova: pojavila se početkom 1980-ih, a prijevod je američke riječi 'globalization'.1990-ih dobila je novi i višestruki smisao s komunikacijskim prevratom (Internet), s propašću komunizma i s 'nestankom sfere izoliranog gospodarstva rođenog 1917. u SSSR-u'. Ipak, premda je riječ nova, povijest globalizacije je duga. 'Njezina ukorijenjenost u najnovijoj povijesnoj stvarnosti ne treba potisnuti činjenicu da bi bila kadra savršeno oslikati i prijašnje stanje, kaže g. Gaillard. Počevši s otvaranjem i ujedinjenjem, kako gospodarskim, tako i kulturnim, koje su u svoju korist poduzeli
FRANCUSKA
LE MONDE
15.XI.2002.
Planet je ipak selo
"Kada se gospodarska raspra prometne u ideološki sukob, kada
anateme zamijene dokaze, za one koji nisu upleteni, povijesno je
tumačenje korisno kako bi načinili potreban odmak i donijeli
razuman sud. U tome je važnost skupine napisa na temu 'Korijeni
globalizacije, od Rima do New Yorka', objavljenih u časopisu
'L'Histoire' za studeni. Naravno, podsjeća Jean-Michel Gaillard,
savjetnik-izvjestitelj u Državnoj reviziji, riječ globalizacija
je nova: pojavila se početkom 1980-ih, a prijevod je američke
riječi 'globalization'.
1990-ih dobila je novi i višestruki smisao s komunikacijskim
prevratom (Internet), s propašću komunizma i s 'nestankom sfere
izoliranog gospodarstva rođenog 1917. u SSSR-u'. Ipak, premda je
riječ nova, povijest globalizacije je duga. 'Njezina
ukorijenjenost u najnovijoj povijesnoj stvarnosti ne treba
potisnuti činjenicu da bi bila kadra savršeno oslikati i prijašnje
stanje, kaže g. Gaillard. Počevši s otvaranjem i ujedinjenjem, kako
gospodarskim, tako i kulturnim, koje su u svoju korist poduzeli
Rimsko Carstvo i Španjolska Karla V.'
Maurice Sartre, profesor na sveučilištu u Toursu, pokazuje u kojoj
je mjeri Rim pet stoljeća vladao na golemom području po kojemu su se
kretali ljudi i roba i na kojemu je posvuda prevladavao rimski
novac, jezik, vjera i pravo. Premda pojam globalizacija smatra
pretjeranim i daje prednost 'ujedinjenju', ističe da nije
besmisleno uspoređivati sustav romanizacije s amerikanizacijom i,
primjerice, 'fast-foodsom, gaziranim pićima, glazbom i filmovima
koji zamjenjuju maslinovo ulje, toplice i nekadašnje cirkuske
igre'.
Joel Cornette, profesor na sveučilištu Pariz-VIII., misli da je
'XVI. stoljeće zapravo prvo stoljeće globalizacije', s Europom
koju je zahvatila osvajačka groznica, s Rabelaisom koji traži
ukidanje granica, govoreći o 'Islanđanima i Grenlađanima' koji
gase žeđ 'u Eufratu', ali i s pravom gospodarskom i monetarnom
globalizacijom - indijanskim zlatom - koja se očituje u naglom
širenju prekoatlantske trgovine (njezin je opseg osmerostruko
porastao od 1510. do 1550.). Ipak, zbog vjerskog nasilja u drugoj
polovici XVI. stoljeća, veliki humanistički i zanesenjački san o
globalizaciji koja će donijeti napredak i blagostanje, brzo se
rasplinuo.
Trebat će čekati XIX. stoljeće da globalizacija doživi svoje zlatno
doba u čijem je središtu zapadna Europa. Prevrat u materijalnom i
nematerijalnom prijevozu (željeznica, telefon, parobrod,
telegraf, automobil), kolonizacija koja otvara put prevlasti
europskih zemalja na svim kontinentima, smrt protekcionizma,
eksplozija vanjske trgovine u europskim državama. Tako će Keynes u
svezi s prilikama uoči Prvog svjetskog rata reći:
'Internacionalizacija gospodarskog života bila je tada gotovo
potpuna'. Tadašnje zemlje s tržištima u nastanku - među kojima SAD i
Japan - bili su suparnici Europi zahvaljujući jeftinoj radnoj
snazi.
No sukob 1914.-1918. koji je poremetio odnošaj snaga sa SAD-om koji
je postao najveća svjetska sila, ali se službeno zatvorio u
izolacionizam, privodi kraju taj veliki globalizacijski pokret. I
premda Amerikanci nakon 1945. opet dobivaju želju da pod svojim
ravnanjem ujedine svjetska gospodarstva, Hladni rat u kojemu je
Sovjetskom Savezu uskraćen ulazak u MMF i u GATT, ograničava
liberalnu globalizaciju. Ona je prije desetak godina možda ponovno
ušla, kako kaže Jean-Michel Gaillard, u drugo zlatno doba koje
odgovara 's jedne strane, ponovnom jedinstvu globalnog svjetskog
tržišta kojega je privremeni prekid obilježio rat od 1914. do
1918., a s druge, planetarni trijumf kapitalističkog gospodarstva
koje se nameće svima, kao do 1914.'", piše Pierre-Antoine
Delhommais.