RU-LT-EKSKLAVE-Špijunaža-Diplomacija RU IZVESTIJA 16. 11. 2002. FSB u Kalinjingradu RUSIJAIZVESTIJA16. XI. 2002.FSB ne da KalinjingradU petak je u Kalinjigradu održana dislocirana sjednica proširenoga kolegija Federalne sigurnosne
službe Rusije (FSB). Glavni rezultat i poruka te sjednice je shvaćanje da ruske službe ne misle dopustiti strancima šetnje po zapadnoj stražarnici Rusije, bez obzira na 'poštivanje njihovih interesa i interesa njihovih specijalnih služba'. 'Svoj rad moramo organizirati na takav način da naše suprotstavljanje interesima takvih služba bude što uspješnije', izjavio je predsjednik FSB-a Nikolaj Patrušev. On je iznio da će u najbliže vrijeme odgovorni dužnosnici sigurnosnih služba (FSB. MVP, carinska, pogranična i imigracijska služba) stvoriti u regiji zajedničke operativno-nadzorne brigade i specijalizirane informacijske baze. U polje nadzora za te službe, osim proučavanja aktivnosti stranih služba po teritoriju Kalinjingrada, nalazit će se i problemi borbe s krijumčarima koji ulaze u Rusiju preko Litve, s narko-dilerima, trgovina oružjem, pitanja pojačanja državne granice, kao i problemi ilegalnih migracija.
RUSIJA
IZVESTIJA
16. XI. 2002.
FSB ne da Kalinjingrad
U petak je u Kalinjigradu održana dislocirana sjednica proširenoga
kolegija Federalne sigurnosne službe Rusije (FSB). Glavni rezultat
i poruka te sjednice je shvaćanje da ruske službe ne misle dopustiti
strancima šetnje po zapadnoj stražarnici Rusije, bez obzira na
'poštivanje njihovih interesa i interesa njihovih specijalnih
služba'.
'Svoj rad moramo organizirati na takav način da naše
suprotstavljanje interesima takvih služba bude što uspješnije',
izjavio je predsjednik FSB-a Nikolaj Patrušev. On je iznio da će u
najbliže vrijeme odgovorni dužnosnici sigurnosnih služba (FSB.
MVP, carinska, pogranična i imigracijska služba) stvoriti u regiji
zajedničke operativno-nadzorne brigade i specijalizirane
informacijske baze. U polje nadzora za te službe, osim proučavanja
aktivnosti stranih služba po teritoriju Kalinjingrada, nalazit će
se i problemi borbe s krijumčarima koji ulaze u Rusiju preko Litve,
s narko-dilerima, trgovina oružjem, pitanja pojačanja državne
granice, kao i problemi ilegalnih migracija.
Posebni predstavnik ruskog predsjednika u Kalinjingradu Dmitrij
Rogozin izjavio je za naš list: 'Ne smijemo dopustiti da se
Kalinjingrad pretvori u tranzitnu bazu za ilegalne migrante pa su
tijekom sjednice određeni konkretni koraci kako da spriječimo
takav proces'. Po njegovim riječima, čak su Litva i Poljska već
potvrdili svoju spremnost na suradnju u tim pitanjima. Usto Rusija
traži od Litve razumijevanje još u jednom pitanju koje se našlo na
sjednici: prema ruskom shvaćanju, Litva bi morala zatvoriti
čečenske informacijske centre na svom teritoriju. Tim više što, po
ruskim navodima, glavna masa imigranata koji iz Litve stižu u
Kalinjingradsku oblast, upravo je su Čečenci.
Po navodima iz naših izvora, ruska strana raspolaže informacijom da
su većina njih - rođaci pobunjenika. 'Zahvaljujući uspostavljenom
kanalu u Litvi oni dobivaju dokumente. A litvanska putovnica
omogućava ulazak u sve schengenske zemlje bez vize. Litvanska bi
strana morala predavati sve bjegunce koji su sišli s vlaka tijekom
2001-2002, ili, u najmanju ruku, dostaviti Rusiji poimenične
popise", piše Natalija Ratiani.