ZAGREB, 15. studenoga (Hina) SKOPLJE - Skoro proširenje NATO-a i EU u Pragu i Kopenhagenu ostavit će otvorena vrata zemljama aspirantima za drugi krug proširenja, a zemlje Srednjoeuropske inicijative (SEI) koje nisu obuhvaćene postat
će glavni vanjskopolitički prioritet EU, rekao je u petak u Skoplju hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula. Picula je umjesto premijera Ivice Račana predstavljao Hrvatsku na plenarnoj sjednici na kojoj su bila petorica predsjednika vlada zemalja 17-članoga SEI-a. "Nakon Kopenhagena zemlje SEI-a koje su ostale izvan prvoga kruga proširenja postat će vanjskopolitički prioritet EU-a", rekao je Picula i dodao: "Hrvatska očekuje da u lipnju iduće godine u nastavku Zagrebačkoga procesa u Solunu, Europska unija da novu dimenziju procesu stabilizacije i pridruživanja i potakne zemlje regije na nastavak reforma, uz jasnu perspektivu članstva u EU-u". Hrvatski ministar očekuje da idući tjedan kad u članstvo NATO-a u Pragu bude pozvano 7 novih zemalja, tri baltičke države, Litva, Estonija i Latvija i četiri članice SEI-a, Slovenija, Slovačka, Bugarska i Rumunjska, istovremeno bude poslana i "jasna poruka da vrata NATO-a ostaju otvorena za države aspirante u drugome krugu proširenja".
ZAGREB, 15. studenoga (Hina)
SKOPLJE - Skoro proširenje NATO-a i EU u Pragu i Kopenhagenu ostavit
će otvorena vrata zemljama aspirantima za drugi krug proširenja, a
zemlje Srednjoeuropske inicijative (SEI) koje nisu obuhvaćene
postat će glavni vanjskopolitički prioritet EU, rekao je u petak u
Skoplju hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula.
Picula je umjesto premijera Ivice Račana predstavljao Hrvatsku na
plenarnoj sjednici na kojoj su bila petorica predsjednika vlada
zemalja 17-članoga SEI-a.
"Nakon Kopenhagena zemlje SEI-a koje su ostale izvan prvoga kruga
proširenja postat će vanjskopolitički prioritet EU-a", rekao je
Picula i dodao: "Hrvatska očekuje da u lipnju iduće godine u
nastavku Zagrebačkoga procesa u Solunu, Europska unija da novu
dimenziju procesu stabilizacije i pridruživanja i potakne zemlje
regije na nastavak reforma, uz jasnu perspektivu članstva u EU-u".
Hrvatski ministar očekuje da idući tjedan kad u članstvo NATO-a u
Pragu bude pozvano 7 novih zemalja, tri baltičke države, Litva,
Estonija i Latvija i četiri članice SEI-a, Slovenija, Slovačka,
Bugarska i Rumunjska, istovremeno bude poslana i "jasna poruka da
vrata NATO-a ostaju otvorena za države aspirante u drugome krugu
proširenja".
PARIZ - Čak bi i polusatno kašnjenje inspektora UN-a na neko od
sumnjivih mjesta u Iraku moglo biti dovoljno da se sakriju dokazi,
izjavio je za francuski Le Monde u petak glavni inspektor UN-a za
razoružanje Hans Blix.
Glavni UN-ov inspektor kazao je da će o takvim situacijama
presuđivati Vijeće sigurnosti. "Mi ćemo prijaviti, a Vijeće će
utvrditi radi li se o materijalnoj povredi rezolucije", kazao je
Blix.
U međuvremenu je priopćeno da će prvu terensku ekipu inspektora u
Iraku voditi Australac Bill Jolley, dugogodišnji djelatnik u
inspekcijskom programu UN-a.
BRUXELLES - Ministri vanjskih poslova EU-a vjerojatno će u
ponedjeljak predložiti da datum proširenja EU-a bude 1. svibnja
2004., a ne siječanj kao što su to zemlje-kandidati
pretpostavljale, objavili su u petak diplomatski izvori u
Bruxellesu.
Veleposlanici zemalja članica EU-a u četvrtak su do kasno u noć
raspravljali o ovom pitanju i za sada su skloni datum proširenja
odrediti za svibanj iduće godine, kazali su diplomatski izvori.
Kasniji datum proširenja dat će parlamentima petanaest zemalja
članica EU-a više vremena da ratificiraju sporazume o proširenju.
Očekuje se da će te sporazume EU potpisati u travnju s 10 bivših
komunističkih zemalja Europe.
Zemlje kandidati za ulazak u EU 2004. su Cipar, Češka, Estonija,
Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija.
WASHINGTON - Teroristička skupina al Qaeda priprema "spektakularnu
akciju" s ciljem da izazove velike žrtve i nanese golemu štetu
američkom gospodarstvu, upozorava u petak FBI.
U upozorenju koje je objavljeno na internet stranici FBI-ja ne
navode se nikakve pojedinosti ali je upozorenje neobično oštro.
Kao moguće ciljeve terorističkog napada FBI navodi zrakoplove i
aerodrome, naftna postrojenja i nuklearke, te značajne nacionalne
spomenike.
OSLO - Norveški tanker za prijevoz plina prije dva dana se sudario s
američkom nuklearnom podmornicom u Mediteranu, oštetivši pritom
trup broda, izvijestila je pomorska tvrtka Leif Hoegh u petak čije
je sjedište u Oslu.
Tvrtka je izvijestila da je njihov tanker Norman Lady ranije
iskrcao teret - eksplozivni prirodni plin, u Barceloni.
Službeni izvori su izvijestili kako nije bilo ozlijeđenih u
podmornici ni među 30 članova posade tankera. Posadu tankera su
osim 19 Filipinaca, činili hrvatski, slovenski i norveški
pomorci.
SKOPLJE - Europska unija bi trebala otpočeti pregovore s Turskom o
pristupu EU tijekom 2003., izjavio je talijanski premijer Silvio
Berlusconi u petak.
"Početak pregovora s Turskom, prema mom mišljenju, morao bi krenuti
tijekom 2003.", kazao je Berlusconi. Talijanski premijer smatra da
bi o pitanju Turske trebalo razgovarati na summitu EU u Kopenhagenu
12. prosinca.
Berlusconi smatra da je Turska most između Europe i muslimanskog
svijeta i naglašava važnost turskog modela uređenja sekularne
muslimanske države.
BERLIN - Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer
izjavio je u petak da bi usmjerenost Washingtona na Irak kao navodnu
glavnu prijetnju mogao potkopati borbu protiv globalnog
terorizma.
Njemački šef diplomacije rekao je također da će se, "ako je to
postavljeno kao prioritet, vjerojatno pojaviti kontraproduktivne
stvari koje će ojačati prijetnju terorizmom prije nego li će ju
ublažiti". "To je moja glavna briga", dodao je Fischer.
Njemački šef diplomacije istaknuo je također kako smatra da je
važnije boriti se protiv terorizma i rješavati regionalne
konflikte poput onog između Indije i Pakistana, Bliskog istoka i
Kavkaza, nego se sukobljavati s Irakom.
BERLIN - Održavanje eventualnog susreta njemačkog kancelara
Gerharda Schroedera i američkog predsjednika Georgea W. Busha na
marginama NATO-ova summita u Pragu, još je neizvjesno, izjavio je u
petak na konferenciji za novinare glasnogovornik njemačke vlade.
Jedina NATO-ova članica koja se od početka otvoreno protivi vojnoj
akciji na Irak, čak i pod nadzorom UN-a, Njemačka - navukla je
"bijes" Washingtona koji stajalište njemačkih partnera smatra
protu-američkim.
MOSKVA - Rusija je u petak pozvala inspektore za oružje Ujedinjenih
naroda, koji se vraćaju u Bagdad, da se usredotoče na svoj posao te
ga ne napuste kao što su učinili prije četiri godine izazivajući
zračne udare protiv Iraka.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Jurij Fedotov kazao je da
stručnjaci UN-a, čiji bi prvi kontingent trebao stići u glavni grad
Iraka u ponedjeljak, trebaju utvrditi u kojoj je mjeri Bagdad, od
posljednjih inspekcija, povećao svoj arsenal.
MOSKVA - Ruske vlasti u petak su zanijekale medijska izviješća da je
posljednjih godina zagubljena velika količina radioaktivnog
materijala u zemlji.
Nekoliko je slučajeva zabilježeno u kojima je nepropisno odbačena
mala količina materijala, kazala je glasnogovornica agencije za
nadzor nuklearnog materijala Olga Zhelova za dpa.
Ona je kazala da je materijal kasnije pronađen, a da su ruski i
strani mediji netočno prenijeli izjavu šefa agencije Jurija
Višnjevskog s konferencije za novinare održane u četvrtak.
Ona je kazala kako Višnjevski nije govorio o uranu za oružje.
BERLIN - Njemačka Stranka slobodnih demokrata (FDP), koja je na
nedavnim općim izborima završila na četvrtom mjestu, kažnjena je s
873,500 eura zbog korištenja neprijavljenih fondova.
Stranački blagajnik Guenter Rexrodt u petak je platio kaznu u uredu
predsjednika njemačkog parlamenta. Njemačka ima vrlo stroge
antikorupcijske zakone koje strankama zabranjuju korištenje
tajnih fondova. Neprijavljene donacije se zapljenjuju i plaća se
velika kazna.
NAIROBI - Samo šest tjedana prije općih izbora na popisu birača u
Keniji nalazi se više od 1,5 milijuna preminulih osoba, objavio je u
petak Institut za obrazovanje i demoraciju u Nairobiju.
Institut je na osnovi svoga istraživanja u biračkim jedinicama
diljem Kenije ustanovio da je 15,8 posto osoba na popisu birača
preminulo.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), u Keniji
dnevno samo od AIDS-a umire 500 ljudi, stoga je i teško voditi
preciznu evidenciju preminulih.
ZAGREB - Norveška vlada donirala je u petak Hrvatskom centru za
razminiranje (HCR) donaciju u vrijednosti od 80.600 eura,
namijenjenu nastavku finaciranja stručnjaka i žrtava mina
zaposlenih u zemljopisno-informacijskom sustavu u sklopu Centra.
Ugovor o donaciji potpisali su u petak u norveškom Veleposlanstvu u
Zagrebu norveški veleposlanik Knut Toraasen i pomoćnik ravnatelja
za međunarodnu suradnju HCR-a Mirko Ivanušić.
(Hina) sl sl