SABOR: REBALANS PRORAČUNA - UŠTEDE 628 MILIJUNA KUNA, ALI IDU

SABOR: REBALANS PRORAČUNA - UŠTEDE 628 MILIJUNA KUNA, ALI IDU ZDRAVSTVU Rebalansom državnog proračuna za ovu godinu rashodi će se smanjiti za 628 milijuna kuna u odnosu na plan, ali će se sve što se uštedjelo morati utrošiti na pokrivanje troškova u zdravstvu koji su veći od plana, izjavio je danas ministar financija Mato Crkvenac u Hrvatskom saboru kojemu je predstavio prijedlog rebalansa proračuna za ovu godinu. Značajka predloženog rebalansa je smanjenje deficita. Proračunom je, naime, bio planiran deficit središnje države od 4,25 posto BDP- a, ali će se rebalansom deficit po prvi put spustiti ispod 4 posto, na 3,92 posto, kazao je Crkvenac. Deficit opće države (što uz proračun uključuje i fondove, ceste, lokalnu samoupravu), smanjit će se sa 6,8 na 6,34 posto BDP-a. Predloženim rebalansom ostvaruju se ukupne uštede u iznosu 1,16 milijardi kuna, ali se istodobno neki rashodi povećavaju za 540 milijuna kuna. Otuda proračun nosi smanjenje rashoda za 628 milijuna kuna, a dodaju li se tome i uštede u fondovima za razvoj i za regionalni razvoj od 103 milijuna kuna, ukupne su uštede 731 milijuna kuna. Nažalost, povećani troškovi u zdravstvu takvi su da će te uštede biti potrošene na te izdatke veće od plana, objasnio je Crkvenac. Uštede ostvarene rebalansom proračuna najviše su kod Ministarstva financija (629 milijuna kuna), a rezultat je to smanjenja kamatnih stopa, smanjenih izdataka za otplate zajmova zbog pada tečaja. Kod ministarstava pomorstva, te javnih radova uštede su ukupno 313 milijuna kuna, a razlog tomu je nepovlačenje nekih inozemnih zajmova zbog nepripremljenosti projekata. Povećanje sredstava odnosi se pak posebice na povećanje rashoda za zaposlene, za 574,4 milijuna kuna. Riječ je o povećanju izdataka za plaće kod ministarstava prosvjete, znanosti, MUP-a, MORH-a. Ministar Crkvenac upozorio je i na problem inozemnog zaduživanja. Ukupan inozemni dug trenutno je oko 13,2 milijarde dolara, od čega je dug države 5,8 milijardi dolara. Dug nije mali, o njemu treba voditi računa i u razdoblju pred nama trebat će smanjivati i usporavati taj dug, poručio je Crkvenac. No, ističe također da je zaduženost Hrvatske manja od niza tranzicijskih zemalja, te da devizne rezerve Hrvatske narodne banke pokrivaju 98 posto ino duga države.