FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VOA 13. XI. TISAK

US-IQ-IR-KRIZE-Ratovi-Politika VOA 13. XI. TISAK GLAS AMERIKE - VOA13. XI. 20002.TisakChristian Science Monitor danas objavljuje ekskluzivni intervju s čelnikom najveće iračke oporbene skupine u Iranu ajatolahom Mohammadom Sayedom Bakrijem Al Hakkymom, čije je Vrhovno vijeće islamske revolucije u Iraku s desetak tisuća pripadnika najjača naoružana iračka oporbena organizacija. Kako ističe list, iz intervjua se saznaje da je ova organizacija sve bliže pružanju potpore američkim planovima za svrgavanje Sadama Huseina. Iako postoje neka ograđivanja - primjerice, 'slažemo se s konačnim ciljem, ali ne želimo da stradaju nevini ili da se ugozi integritet, neovisnost i infrastruktura Iraka'. Poznavatelji prilika, ističe list, reakcije te organizacije drže kao znak približavanja službenog Irana američkim planovima koji ajatolaha Mohammada Bakra Al Hakkyma koristi kao neslužbeni glas Teherana. Uostalom, Washington i Teheran dijele neke veće strateške ciljeve u kojima bi mogli međusobno trgovati - na primjer mogućnost da američke posebne postrojbe koriste iranske vojne baze mogla bi biti uzvraćena uništenjem baza protuiranske policije u Iraku, a Iran bi, uz to, možda mogao pomoći u iskorjenjivanju islamskih militanata u Iraku
GLAS AMERIKE - VOA 13. XI. 20002. Tisak Christian Science Monitor danas objavljuje ekskluzivni intervju s čelnikom najveće iračke oporbene skupine u Iranu ajatolahom Mohammadom Sayedom Bakrijem Al Hakkymom, čije je Vrhovno vijeće islamske revolucije u Iraku s desetak tisuća pripadnika najjača naoružana iračka oporbena organizacija. Kako ističe list, iz intervjua se saznaje da je ova organizacija sve bliže pružanju potpore američkim planovima za svrgavanje Sadama Huseina. Iako postoje neka ograđivanja - primjerice, 'slažemo se s konačnim ciljem, ali ne želimo da stradaju nevini ili da se ugozi integritet, neovisnost i infrastruktura Iraka'. Poznavatelji prilika, ističe list, reakcije te organizacije drže kao znak približavanja službenog Irana američkim planovima koji ajatolaha Mohammada Bakra Al Hakkyma koristi kao neslužbeni glas Teherana. Uostalom, Washington i Teheran dijele neke veće strateške ciljeve u kojima bi mogli međusobno trgovati - na primjer mogućnost da američke posebne postrojbe koriste iranske vojne baze mogla bi biti uzvraćena uništenjem baza protuiranske policije u Iraku, a Iran bi, uz to, možda mogao pomoći u iskorjenjivanju islamskih militanata u Iraku koji su povezani s Al Kaidom. New York Times piše da su četiri godine, koliko je prošlo od kada su inspektori za naoružanje morali napustiti Irak, značajno promijenile digitalnu tehnologiju kojima se koriste inspektori. Sada će oni, ako se uspiju vratiti u Irak, biti opremljeni tehnološki i tehnički nadmoćnim spravama za detekciju, kao i mnogo jačim pomagačima s neba - komercijalni špijunski sateliti postali su, u međuvremenu, tako snažni da njihove fotografije mogu razlučiti i sitne detalje na zgradama, prozorima, pa i u vozilima. Tu su i minijaturni senzori koji stalno motre na sastav zraka, vode i tla u potrazi za najsitnijim znacima postojanja oružja masovnog uništavanja. Novi prijenosni detektori mikroorganizama omogućuju trenutačno zamjećivanje prisustva čak i tragova smrtonosnih bioloških oružja, poput antraksa ili kuge. Novi, moćni radarski sustavi, piše list, doslovce kroz tlo mogu uočiti podzemne tunele ili bunkere. S druge strane, navodi list neke obavještajne stručnjake, i Irak je imao četiri godine vremena za usavršavanje zavaravanja inspektora. Kako tvrdi američka vojna obavještajna organizacija Defense Intelligence Agency, sva su postrojenja sada veća i razvijenija nego što su bila prije Zaljevskog rata. A tada je Irak proizveo oko 20 tisuća litara toksina botulizma, najsmrtonosnijeg spoja poznatog znanosti, kao i oko 12 tisuća litara antraksa - dovoljno za uništenje svih stanovnika Zemlje i to nekoliko puta. Sljedećeg tjedna u Pragu se održava summit NATO saveza na kojem će ? kako se očekuje - u članstvo biti primljeno sedam novih članica, država bivšeg komunističkog bloka. Početkom prosinca, održava se i summit Europske unije, na kojem će u članstvo te organizacije biti pozvano deset zemalja istočne, središnje i južne Europe. Širenje zapadnih integracija na istok komentiraju uvodničari američkih dnevnika. Analiziraju se pozitivne strane ovog trenda, ali se ukazuje i na nove izazove. Christian Science Monitor piše da su NATO savez i Europska unija redefinirali svoju misiju. Vrijednosti slobodnog i otvorenog društva branit će se ne samo u državama članicama, već se odgovornost preuzima i na širem teritoriju ? izvan država članica, piše uvodničar lista. Dodatnu motivaciju za brzo širenje NATO saveza pružio je 11. rujan, odnosno teroristički napadi na Ameriku. Zajednička je obrana potrebna ne samo protiv terorista, već i protiv takozvanih 'država u raspadu' koje zbog svoje nestabilnosti predstavljaju globalnu prijetnju. Zbog toga je važno da NATO savez i Europska unija primaju nove članice. Za mlade demokracije iz bivšeg sovjetskog bloka članstvo u NATO-u i Europskoj uniji predstavlja važnu gospodarsku poveznicu sa svijetom, a ne samo vojno sigurnosni aranžman. NATO savez ostaje u velikoj mjeri organizacija u razvitku. No njegovi su uspjesi očiti ? NATO je stabilizirao Europu, zaustavio je širenje komunizma, spasio je Balkan od genocida. NATO savez raspolaže ogromnom vojnom snagom, no činjenica je da ta snaga mnogim zemljama, umjesto da ih straši, budi nadu u bolju budućnost. Washington Post primjećuje da je bolja budućnost još uvijek prilično neizvjesna kada je u pitanju mirovni angažman NATO saveza u Bosni i Hercegovini. Uvodničar analizira postignuća međunarodne zajednice u svjetlu moguće koalicijske - a možda i isključivo američke - administracije Iraka nakon pada sadašnjeg režima. Mir u Bosni i Hercegovini ovisi o nazočnosti 12 tisuća stranih vojnika. Funkcioniranje vlasti ovisi u velikoj mjeri o intervencijama jednog stranca, visokog predstavnika koji ima gotovo diktatorske ovlasti. Što je najgore, piše list, na nedavnim izborima na vlast su se vratile neke od nacionalističkih stranaka, koje su zemlju prije deset godina odvele u rat. Bosna i Hercegovina nije više 'država u raspadu' kakva je bila tijekom devedesetih, ali je postala središte ilegalnog trgovanja ljudima, i dalje je utočište ratnih zločinaca, kao i rupa bez dna kada je u pitanju zapadna pomoć i novac iz zapadnih vojnih proračuna. Lekcije iz Bosne ? smatra uvodničar lista ? trebaju se naučiti kako se ne bi ponovile u Iraku. Jedna od glavnih lekcija glasi: demokracija, iskazana čestim održavanjem izbora, može usporiti političke i ekonomske reforme, umjesto da ih potiče. Glavni uspjesi u Bosni i Hercegovini ? prekid rata, djelomičan povratak izbjeglica, izbacivanje ratnih zločinaca iz organa vlasti nisu rezultat demokratskog procesa već djelovanja visokog predstavnika koji ima velike upravne ovlasti. Daljnji napredak Bosne i Hercegovine ovisi o uvjetovanoj, a ne bezrezervnoj materijalnoj i novčanoj pomoći Zapada, što znači da lokalna javnost i lokalni političari sami moraju poduzeti korake koji će voditi napretku njihove zemlje. Prema tome iako je demokracija konačni cilj, ona možda ne treba biti i početni korak. Sve to treba imati na umu kada se razmišlja o budućem angažmanu u Iraku, zemlji u kojoj će izgradnja demokracije predstavljati znatno veći izazov negoli što je to slučaj u Bosni. (VOA)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙