RFE 13. XI. KRIVA I EKONOMIJA

Trgovina RADIO SLOBIODNA EUROPA - RFE 13. XI. 2002. Hrvatska ? EU: nije kriva samo politika, nego i ekonomija. Prilog Milana Gavrovića. Posljednjih dana u Hrvatskoj se javnosti stvara dojam da se između Hrvatske i Europske unije ispriječila samo politika, a ne i ekonomija. Što bi bilo kad bi bilo, odnosno, što bi se dogodilo kad bi se dogodilo čudo pa da Hrvatska već sutra postane punopravna članica Europske unije? Možda bolji život i procvat gospodarstva? Ni govora, kažu nezavisni hrvatski stručnjaci, dokazujući to iskustvom iz suradnje sa Srednjoeuropskom zonom slobodne trgovine, CEFTA-om. Riječ je o organizaciji bivših komunističkih država: Poljske, Češke, Mađarske i drugih, koja je svojevrsno predsoblje Europske unije. Hrvatska nije primljena ni u tu organizaciju, ali je, nakon silaska HDZ-a s vlasti, uspjela potpisati sporazume o slobodnoj trgovini s njenim članicama. I što se dogodilo? Umjesto povećanja izvoza, povećan je uvoz iz tih zemalja pa je hrvatski deficit u razmjeni s njima narastao za cijelu trećinu. Hrvatsko gospodarstvo, zaključili su ekonomisti, nije sposobna za konkurenciju ni na tom tržištu, koje je ipak mnogo manje zahtjevno od onog Europske unije. A sposobnost da se opstane i uspješno posluje na njenom tržištu je osnovni ekonomski kriterij za članstvo u uniji, koji je ona točno tako definirala još 1993. godine na svom skupu u Kopenhagenu. Posljednjih dana u javnosti se međutim, stvara dojam kao da se između Hrvatske i Europske unije ispriječila samo politika. To je najjasnije rekao ministar financija dr. Mato Crkvenac. Prema njemu, Hrvatska je ekonomski uspješnija od polovice zemalja koje će uskoro biti primljene u članstvo unije. Crkvenac to dokazuje uspoređujući domaći proizvod, budžetski deficit, inflaciju itd. On jedino ne spominje da se udio hrvatske robe na tržištu unije u posljednjih deset godina točno prepolovio, dok su istodobno zemlje od kojih je Hrvatska navodno bolja povećale svoj udio za dva, tri, pa i više puta. Na zaključak kako jedino politika diže barijeru prema Europskoj uniji za koji nezavisni ekonomisti tvrde da je pogrešan, navode i brojne analize u medijima. U njima se nabrajaju svi hrvatski politički grijehovi iz Tuđmanovog i Račanovog vremena ? od odnosa prema haaškom sudu, do manjinskih prava i statusa javne televizije ? ali se stanje gospodarstva uopće ne spominje. Jedino se, kao nešto posebno strašno, upozorava da bi se Hrvatska zbog toga morala gospodarski orijentirati na balkanske, a ne europske zemlje. Istodobno unuk pokojnog predsjednika Tuđmana koji je bio glavni stup protubalkanske i šovinističke politike pokreće unosne poslove u Beogradu. (RFE)