IT-US-prosvjedi, pokreti, globalizacija-Politika it 12. XI. corriere - skup u firenci ITALIJACORRIERE DELLA SERA12. XI. 2002.Nužnost dijaloga"(...)Pogledajmo, dakle, o čemu se govorilo u Firenci. Počnimo od prosvjeda protiv rata, s
kojime je završen Social Forum. Tko misli da je uspjeh tog prosvjeda neka novost, ne sjeća se povijesti ove zemlje. Svaki puta kada su Sjedinjene Države vodile ratove, ili su se pripremale povesti ih, dolazilo je do velikih pacifističkih prosvjeda. Sjetimo se uspjeha, prošle godine, marša Perugia-Assisi pred intervenciju u Afganistanu. Ili golemih prosvjeda u doba zaljevskog rata 1991.. Ili prosvjeda protiv razmještanja projektila Cruise i Pershing početkom osamdesetih godina. Ili protiv rata u Vijetnamu krajem šezdesetih godina. Ništa novo, Antiamerikanizam je ljepilo i pokretač pacifističkih prosvjeda. Svijet je pun krvnika i ubojica ali samo se Sjedinjene Države (i Izrael) stalno smještaju na optuženičku klupu. Što se dakle, može naučiti od tog pacifizma, ili i od njegove 'kršćanske' varijante, od onih koji uobičajeno miješaju vjersku i političku etiku, , nebesko kraljevstvo i zemaljski život?Iako je pitanje složenije, slično se može kazati i glede teme
ITALIJA
CORRIERE DELLA SERA
12. XI. 2002.
Nužnost dijaloga
"(...)Pogledajmo, dakle, o čemu se govorilo u Firenci. Počnimo od
prosvjeda protiv rata, s kojime je završen Social Forum. Tko misli
da je uspjeh tog prosvjeda neka novost, ne sjeća se povijesti ove
zemlje. Svaki puta kada su Sjedinjene Države vodile ratove, ili su
se pripremale povesti ih, dolazilo je do velikih pacifističkih
prosvjeda. Sjetimo se uspjeha, prošle godine, marša Perugia-Assisi
pred intervenciju u Afganistanu. Ili golemih prosvjeda u doba
zaljevskog rata 1991.. Ili prosvjeda protiv razmještanja
projektila Cruise i Pershing početkom osamdesetih godina. Ili
protiv rata u Vijetnamu krajem šezdesetih godina. Ništa novo,
Antiamerikanizam je ljepilo i pokretač pacifističkih prosvjeda.
Svijet je pun krvnika i ubojica ali samo se Sjedinjene Države (i
Izrael) stalno smještaju na optuženičku klupu. Što se dakle, može
naučiti od tog pacifizma, ili i od njegove 'kršćanske' varijante,
od onih koji uobičajeno miješaju vjersku i političku etiku, ,
nebesko kraljevstvo i zemaljski život?
Iako je pitanje složenije, slično se može kazati i glede teme
globalizacije. Ovdje je fronta, između predstavnika 'no global' do
'new global', šarolikija, i ide od onih koji izražavaju
reakcionarno odbijanje suvremenosti i onih koji bi htjeli
upravljati gospodarskom međuovisnošću i drugačije je usmjeravati.
No i u toj posljednjoj sastavnici, sigurno razumnijoj od prve,
prepoznaje se jedan osjećaj neprijateljstva spram tržišta, koji
dolazi iz davnina i koji prati cijelu povijest kapitalizma.
Razgovarati s razumnijim dijelom, s predstavnicima 'new globala',
politička je nužnost (pa i stoga što su neka pitanja poput ekologije
i siromaštva razvidno aktualna), no samo pod uvjetom da se ne pravi
kako se ne vidi njegovo protukapitalističko usmjerenje. Zadaća
politike, i svijeta odraslih nije zaglađivati. Zadaća politike je
razvijanje predvodničkog djelovanja, usmjeravanja, odnosno
leadershipa.(...)", Angelo Panebianco.