MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP "GLOBALIZACIJA I DEMOKRACIJA"

ZAGREB, 8. studenoga (Hina) - Na međunarodnome znanstvenom skupu "Globalizacija i demokracija" koji je počeo danas na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu hrvatski znanstvenici i njihovi kolege iz inozemstva propituju odnos globalizacije i demokracije.#L# Znanstveni skup organizirao je zagrebački Fakultet političkih znanosti (FPZ) u povodu proslave 40. obljetnice svoga djelovanja. Naime, ta visokoškolska ustanova, utemljena odlukom Hrvatskoga sabora u veljači 1962., najstariji je fakultet političkih znanosti u jugoistočnoj Europi. Tijekom dvodnevnoga rada na skupa će se raspraviti četiri aspekta problema odnosa globalizacije i demokracije: osobitosti procesa globalizacije i promjene svjetskoga sustava vladavine, promjene u pojedinim regijama, promjene ustrojstva vladavinskih poredaka unutar postojećih nacionalnih demokratskih država te opravdanost za promjenu znanstvene paradigme u politologiji. Znanstvenici su podsjetili da, iako je globalizacija više od dva desetljeća jedna od središnjih pojmova u jeziku svjetskih političara i znanstvenika, svojevrstan je paradoks da taj pojam još nije tako jednoznačno određen da bi bio analitički uporabiv. Taj je paradoks, objašnjavaju znanstvenici razumljiv ako se imaju na umu osobitosti globalizacije kao pojma kojim se označava proces uspostavljanja mnogostrukoga sklopa veza i prožimanja između država i društava koji tvore suvremeni svjetski sustav. Privredni i tehnologijski razvoj, posebice u drugoj polovici 20. st. potaknuli su nastanak multinacionalnih privrednih, a potom i socijalnih subjekata koji djeluju kao transnacionalni subjekti, što za posljedicu ima značajno mijenjanje, a u velikoj mjeri i izrabljivanje manje razvijenih društava. Ali, temeljna značajka internacionalizacije i transnacionalizacije jest da oni pretpostavljaju teritorijalnu razgraničenost, pravnu, političku i kulturnu različitost svjetskoga poretka. Prvo predavanje na znanstvenome skupu održao je profesor FPZ-a Davor Rodin koji je podsjetio da globalizam počinje tamo gdje je otkriće tuđih identiteta proizvelo osviještenje vlastitoga. Istaknuo je da je globalizacija za zapadnu političku teoriju postavila pitanje kako je moguće politički organizirati multikulturalno svjetsko društvo ako suvremena demokracija mora odgovoriti na tri važna pitanja. Ta je pitanja, rekao je, formulirao liberal Ralf Darendorf, a glase - kako u svjetskome društvu proizvesti nenasilne promjene, kako pomoću sustava "check and balance" (provjeri i uravnoteži) kontrolirati vlastodršce i utvrditi da ne zloupotrebljavaju svoju moć te kako građani svijeta mogu sudjelovati u obnašanju vlasti. Profesor Claus Offe s Humboldtovoga sveučilišta u Berlinu govorio je o posebnostima tzv. četvrtoga vala novih demokracija nastalih u Srednjoj i Istočnoj Europi označenoga zahtjevima za "grupnim" pravima - građanskim, demokratskim i socijalnim. O političkim posljedicama modernizacije na početku 21. st. govorio je profesor FPZ-a Nenad Zakošek, dok je njegov kolega Dag Strpić govorio o problemu zajedničkoga nazivnika u odnosu globalizacije i demokracije. (Hina) ip az