ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Neosporno i nedvojbeno je da je uloga hrvatskih oružanih snaga tijekom Domovinskog rata prilikom oslobađanja okupiranih teritorija bila u skladu s Ustavom, utvrdio je danas Ustavni sud u Izvješću
sastavljenom na traženje Vlade.
ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Neosporno i nedvojbeno je da je uloga
hrvatskih oružanih snaga tijekom Domovinskog rata prilikom
oslobađanja okupiranih teritorija bila u skladu s Ustavom, utvrdio
je danas Ustavni sud u Izvješću sastavljenom na traženje Vlade.#L#
Ustavni je sud takav stav jednoglasno donio u odgovoru na prvo
pitanje iz Vladine inicijative koja je prošlog mjeseca zatražila
mišljenje o pojedinim ustavnopravnim aspektima oslobodilačkih
akcija Domovinskog rata.
Za drugo Vladino pitanje o ovlastima i dužnosti oružanih snaga, a u
vezi optužnice i naloga Haškog suda za uhićenje i predaju Janka
Bobetka, zbog ratnih zločina u akciji "Medački džep", Ustavni se
sud proglasio nenadležnim jer je riječ o pojedinačnom slučaju
"pretežno činjenične naravi".
Stav je ustavnih sudaca da se moguća neosnovanost optužnice može
dokazivati samo u sudskom postupku pred nadležnim sudom pred kojim
je optužnica podignuta. U "slučaju Bobetko" optužnica je podignuta
pred haškim sudom.
Ustavni je sud nadležan odlučivati u pojedinačnim slučajevima samo
u povodu ustavne tužbe protiv pravomoćnog sudskog rješenja
donesenog na temelju Ustavnog zakona o suradnji s Međunarodnim
kaznenim sudom, obrazlaže Sud u Izvješću sastavljenom na 50-tak
stranica.
Najveći dio Izvješća zauzima navođenje niza domaćih i međunarodnih
dokumenata koji se odnose na raspad biše SFRJ i stvaranje Hrvatske.
Nabrojani su dokumenti Sabora i Vlade, od Ustava i zakona do niza
zaključaka i deklaracija, mišljenje Badinterove komisije, pravni
akti protustavnog stvaranja tzv. Republike Srpske Krajine od 1991.
do 1995., koje je ukinuo Ustavni sud, te glavni dijelovi iz 70-tak
Rezolucija Ujedinjenih naroda koje se odnose na bivšu SFRJ i
Hrvatsku.
Na temelju tih dokumenata Ustavni je sud utvrdio da je Hrvatska
stekla status suverene države čiji je suverenitet i teritorijalni
integritet bio ugrožen okupacijom i pokušajem odcjepljenje dijela
teritorija.
Nasuprot međunarodnom priznanju Hrvatske, protustavno stvorenu
tzv. Republiku Srpsku Krajinu nije priznala ni jedna država niti su
joj priznate kvalitete suverene države ni međunarodni
subjektivitet, stoji u Izvješću.
Ustavni je sud stoga zaključio da je djelovanje hrvatskih oružanih
snaga, poduzeto s ciljem oslobađanja dijelova okupiranog područja,
bilo u skladu s njihovom ustavnom obvezom da štiti suverenitet i
neovisnost Hrvatske i obrani njenu cjelovitost.
Pri oslobađanju okupiranih područja oružane snage djelovale su u
ime i po ovlaštenju suverene države s međunarodnopravnim
subjektivitetom, kaže se u Izvješću.
Oslobađajući okupirana područja na kojima je ustrojena
protuustavna tvorevina bez demokratskog legitimiteta, oružane
snage su suzbijale oružanu pobunu i otklanjale posljedice
izvanjske agresije, a na ta ja područja tada uveden i nacionalni
ustavnopravni poredak, utvrdio je Ustavni sud.
U dijelu Izvješća o nenadležnost Suda za davanje mišljenja o tome je
su li u akciji "Medački džep" hrvatske oružane snage planirale
genocid i počinile ratni zločin, obrazlaže se da je riječ o
pojedinačnom slučaju, "pretežito činjenične naravi", čija se
osnovanost može utvrditi samo pred nadležnim sudom pred kojim je
optužnica podignuta.
Ustavni sud napominje da Vlada nije tražila ocjenu ustavnosti
optužnice i naloga Haškog suda, no da Ustavni sud i nije nadležan
ocjenjivati suglasnost ili suprotnost općih akata Ujedinjenih
naroda s hrvatskim Ustavom ili pojedinačnih akta bilo kojeg
njihovog tijela, što znači i Međunarodnog kaznenog suda u Haagu.
(Hina) ggrb so