FR-TU-IQ-IL-IZBORI-Izbori-Politika RFI 10. XI. TISAK FRANCUSKI RADIO - RFI10. XI. 2002.TisakLe Point posvećuje dossier temi o masonima pod naslovom Jacques Chirac i masoni. Cijela ekipa novinara francuskog časopisa želi utvrditi
koliki je zaista utjecaj masonskih loža na francuske vlasti, a posebice sada. Sve se svodi na izjave dobrih poznavatelja prilika i anonimnih predstavnika. U sadašnjoj vladi postoji pet predstavnika masonskih loža. Postoji sumnja da se u jednoj masonskoj loži nalazi i sadašnji predsjednik francuske vlade Jean Pierre Rafarin. Kada je riječ o međunarodnim temama najveću pozornost privlači održavanje parlamentarnih izbora u Turskoj. L'Express na naslovnoj stranici objavljuje dulji dossier pod naslovom Turska - čudni islamisti na vlasti. Nouvel Obsevateur u naslovu priloga postavlja pitanje na koje ne daje nikakav precizni odgovor - je li u Turskoj riječ o umjerenim islamistima. Le Point u jednom od nekoliko priloga o toj temi poručuje da turska vojska bdije nad događajima u zemlji. Novinar prepričava anegdotu. Kada su novinari prilikom nacionalnog praznika Turske upitali
FRANCUSKI RADIO - RFI
10. XI. 2002.
Tisak
Le Point posvećuje dossier temi o masonima pod naslovom Jacques
Chirac i masoni. Cijela ekipa novinara francuskog časopisa želi
utvrditi koliki je zaista utjecaj masonskih loža na francuske
vlasti, a posebice sada. Sve se svodi na izjave dobrih poznavatelja
prilika i anonimnih predstavnika. U sadašnjoj vladi postoji pet
predstavnika masonskih loža. Postoji sumnja da se u jednoj
masonskoj loži nalazi i sadašnji predsjednik francuske vlade Jean
Pierre Rafarin.
Kada je riječ o međunarodnim temama najveću pozornost privlači
održavanje parlamentarnih izbora u Turskoj.
L'Express na naslovnoj stranici objavljuje dulji dossier pod
naslovom Turska - čudni islamisti na vlasti.
Nouvel Obsevateur u naslovu priloga postavlja pitanje na koje ne
daje nikakav precizni odgovor - je li u Turskoj riječ o umjerenim
islamistima.
Le Point u jednom od nekoliko priloga o toj temi poručuje da turska
vojska bdije nad događajima u zemlji. Novinar prepričava anegdotu.
Kada su novinari prilikom nacionalnog praznika Turske upitali
svemoćnog zapovjednika stožera oružanih snaga generala Ozakoka je
li nužno pojačati granicu Turske on je dao neočekivani odgovor -
pošto je riječ o političkoj odluci o tome bi trebali odlučiti
politički organi - poručuje moćni general. Nije poznato je li se
general ironično nasmiješio. Jedan zapadni diplomat kaže da u
Turskoj, kada je riječ o pitanjima vezanim uz Cipar, Izrael ili pak
Irak, uvijek odlučuje vojni vrh. Ako je nužno iz službenih razloga,
tamošnji parlament naknadno potvrdi već donesenu odluku. Tako je
bilo i s davanjem dozvole Amerikancima za mogu korištenje turske
zračne luke za vrijeme rata u Perzijskom zaljevu. U nastavku se kaže
da je Vijeće za nacionalnu sigurnost jedino mjesto na kojem se
službeno susreću časnici i predstavnici civilnih organa vlasti.
Upravo na jednoj sjednici vijeća 1997. godine od tadašnjeg
predsjednika vlade Necmetina Erbakana zatraženo je da pokrene
nužne mjere za suzbijanje islamista u političkom području. Ishod
zasjedanja nacionalnog vijeća za sigurnost je poznat. Erbakan je
samo nekoliko tjedana kasnije dao ostavku. Tursko vijeće za
nacionalnu sigurnost sada ima još veći utjecaj jer se na njegovom
čelu nalazi predsjednik države.
Nouvel Obsevateur se pita hoće li doista vojska dopustiti Stranci
za razvitak i pravdu da vlada državom. Različito od alžirskih
turski generali nisu prekinuli demokratski proces u zemlji, ali su
ipak poduzeli određene mjere opreza, kao što je to slučaj s
pokretanjem postupka za zabranu islamističke stranke što bi im
jednoga dana moglo koristiti. List procjenjuje da su turski časnici
završili najbolje vojne škole i potpuno su svjesni nacionalnih i
strateških interesa, ali oni ne zapostavljaju svoje prije svega
budžetske interese. U bliskoj prošlosti pokazali su veliku
spretnost. Nakon višemjesečne političko-pravne gerile,
predsjednik vlade Erbakan je uklonjen s vlasti bez uporabe sile i
bez prolijevanja krvi, tako da se događaj pamti kao
postmodernistički državni udar.
(RFI)