LOKALNI DOPUNSKI IZBORI ZA MANJINE KASNE ZBOG ZAKONSKE PRAZNINE

piše: Gordana Grbić ZAGREB, 15. listopada (Hina) - Ministarstvo pravosuđa uputilo je danas Vladi izmjene zakona kojim se uređuju izbori za lokalnu samoupravu, koje bi trebale stvoriti pretpostavke za dopunske izbore za predstavnike nacionalnih manjina, doznaje se u Ministarstvu.#L# Izbori nisu raspisani do sredine rujna, devedeset dana od objave rezultata prošlogodišnjeg popisa stanovništva, jer nije donesen novi Ustavni zakon o nacionalnim manjinama niti je izmijenjen Zakon o izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave, rekao je pomoćnik ministrice pravosuđa Teodor Antić. Ustavni zakon o nacionalnim manjina prošao je prvo saborsko čitanje u srpnju ove godine. "Vladi se prepušta odluka hoće li se dopunski izbori održati po izmijenjenom izbornom zakonu ili će se čekati na donošenje Ustavnog zakona o manjinama", rekao je Antić Hini. Dopunski izbori trebali bi se održati u 74 jedinice lokalne i devet jedinica područne samouprave, od 121 lokalne i 13 područnih u kojima manjine imaju pravo na svoje predstavnike. U 47 jedinica lokalne i četiri jedinice regionalne samouprave pojedine nacionalne manjine već su ostvarile to pravo na redovnim lokalnim izborima održanim prošle godine. Prema predloženim izmjenama Zakona, izabranim predstavnicima manjina smatrali bi se oni koji su bili kandidirani na stranačkim i nezavisnim listama na prošlogodišnjim izborima, a nisu izabrani, po redu prema razmjernom uspjehu svake liste na izborima, objašnjava Antić. Ne postigne li se na taj način razmjerna zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu pojedine županije, grada ili općine, dopunski izbori proveli bi se u roku od 90 dana od stupanja na snagu statuta jedinica lokalne i regionalne samouprave, kojima bi se utvrdio broj predstavnika nacionalnih manjina. Kandidate bi se moglo predlagati putem stranačkih ili nezavisnih lista, a birali bi ih oni pripadnici manjina, koji su na parlamentarnim izborima u siječnju 2000. glasovali u posebnim izbornim jedinicama za predstavnike manjina. Antić, međutim, upozorava da bi nakon donošenja izmjena izbornog zakona i novog Ustavnog zakona ta dva zakona "mogla biti u nesuglasju". To bi, po njemu, moglo dovesti do još jedne izmjene izbornog zakona i prije nego budu održani dopunski lokalni izbori. Dopunski izbori za predstavnike nacionalnih manjina u županijskim skupštinama te gradskim i općinskim vijećima trebali su se, naime, raspisati u roku od 90 dana od objave rezultata popisa stanovništva. Rezultati popisa poznati su od sredine lipnja, pa su dopunski lokalni izbori trebali biti već održani. Antić objašnjava da taj rok nije poštivan jer je, u očekivanju novog Ustavnog zakona o manjinama, Ministarstvo u lipnju zastalo s pripremom dopunskih izbora. S obzirom da se donošenje Ustavnog zakona odužilo, Ministarstvo je Vladi ipak poslalo prijedlog izmjena zakona o izboru članova predstavničkih tijela, kojima bi se stvorio zakonski okvir za njihovo održavanje. Ustavnim je zakonom, naime, trebalo utvrditi osnovna prava nacionalnih manjina, čime bi se ostvarile i pretpostavke za uređenje njihove zastupljenosti u lokalnim predstavničkim tijelima, zaključio je Antić. Namjera Vlade da se u srpnju po hitnom postupku donese Ustavni zakon o pravima manjina propala je zbog neslaganja s načinom izbora predstavnika manjina u Sabor. Predstavnici nacionalnih manjina ustrajali su na ozakonjenju prava da u izborima imaju pravo na dva glasa. Budući da se tome protivila oporba nije bilo moguće postići konsenzus oko tog rješenja, pa niti 101 glas potreban za donošenje Ustavnog zakona o manjinama. (Hina) ggrb vl