ZAGREB, 8. prosinca (Hina) - Jedinstvenim zakonom o doprinosima za obvezna osiguranja, čiji je konačni prijedlog Vlada uputila u saborsku proceduru i koji bi se trebao početi primjenjivati 1. siječnja 2003., ujednačava se i
pojednostavljuje sustav jer su njime obuhvaćena plaćanja svih doprinosa, utvrđene iste osnovice i rokovi plaćanja, a i provedba bi bila na jednom mjestu - u Poreznoj upravi.
ZAGREB, 8. prosinca (Hina) - Jedinstvenim zakonom o doprinosima za
obvezna osiguranja, čiji je konačni prijedlog Vlada uputila u
saborsku proceduru i koji bi se trebao početi primjenjivati 1.
siječnja 2003., ujednačava se i pojednostavljuje sustav jer su
njime obuhvaćena plaćanja svih doprinosa, utvrđene iste osnovice i
rokovi plaćanja, a i provedba bi bila na jednom mjestu - u Poreznoj
upravi.#L#
Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak ističe kako danas
postoji više od 40 raznih propisa kojima je regulirano to područje,
te šest institucija-tijela koja ih provode. Sustav financiranja
polazi od 1,5 milijuna radno aktivnih, milijun umirovljenika, 4,3
milijuna zdravstveno osiguranih, te činjenice da se za oko 200.000
zaposlenih plaćaju doprinosi na najnižu osnovicu, kao i da oko
360.000 osoba godišnje ima primitke po ugovoru o djelu.
Konačnim se prijedlogom jedinstvenog zakona, proširuje osnovica na
dosad neobuhvaćene primitke od drugih samostalnih djelatnosti i
povremeni nesamostalni rad.
Tako bi se doprinosi plaćali i na svaki primitak od druge samostalne
djelatnosti člana predstavničkih i izvršnih tijela državne vlasti,
jedinica područne i lokalne samouprave, primitak člana skupština i
nadzornih odbora trgovačkih društava, člana upravnog odbora,
upravnog vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih
osoba, člana povjerenstava i odbora tih tijela, upravitelja
zgrada, stečajnog upravitelja i suca porotnika. Istodobno bi se
uvelo i plaćanja doprinosa na primitke od druge samostalne
djelatnosti, kao što su povremene djelatnosti sudskih vještaka,
predstavnika stanara, trgovačkih putnika, agenata, športskih
sudaca i delegata te od druge povremene samostalne djelatnosti.
Uvode se instituti prosječne plaće, veličine koja množena s
različitim koeficijentima zapravo daje najnižu i najvišu mjesečnu
osnovicu, najvišu godišnju kao i osnovicu za obračun doprinosa
raznim skupinama osiguranika.
I dalje će biti zadržan institut najniže mjesečne osnovice prema
kojem se obračunavaju doprinosi i ostvaruju prava s osnove obveznog
osiguranja, a posebno je za sustav bitno ujednačavanje rokova za
plaćanja - istovremeno s isplatom, zadnji dan u mjesecu, do 15. u
mjesecu te do 15-og dana u tromjesečju.
Ukida se obveza poslodavcu da uplati doprinose prema najnižoj
osnovici u slučaju kada plaća nije isplaćena do 15. dana u mjesecu
te uvodi obveza obračuna i plaćanja doprinosa te izvješćivanja,
prema stvarnoj plaći najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za
prethodni mjesec. I dalje će vrijediti institut zabrane isplate
plaće ako se istovremeno ne plaćaju doprinosi.
Kuštrak je na prezentaciji zakona iznio i primjer kako bi to moglo
izgledati kad se uzme u obzir da je prosječna plaća za razdoblje
siječanj-kolovoz iznosila 5.310 kuna. Tako se izvodi da bi u 2003.
npr. najniža mjesečna osnovica iznosila 2.124 kune, najviša
mjesečna osnovica 31.860 kuna, a najviša godišnja osnovica 382.320
kuna.
Kod doprinosa bi došlo, kažu u Ministarstvu financija, i do manjih
promjena postotaka. Tako bi stopa doprinosa iz plaća bila smanjena
sa 20,6 na 20 posto, a stopa na plaću povećana sa 17,07 na 17,20
posto.
Doprinos za mirovinsko osiguranje, po novom bi se obračunavao iz
plaće, a za zdravstveno osiguranje i zapošljavanje na plaću. Tako
bi ukupna stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje bila 20 posto, a
za zdravstveno osiguranje 15,50 posto.
Usporedi li se prvotni s konačnim zakonskim tekstom vidljive su
znatne suštinske razlike. Tako bi se na rad učenika i studenata
obračunavao samo doprinos za mirovinsko osiguranje u slučaju
ozljede na radu i profesionalne bolesti, doprinosi se ne bi
obračunavali na primitke od druge samostalne djelatnosti za
isporuku autorskog ili umjetničkog dijela (za sve na koje se odnosi
Zakon o autorskim pravima), a osnovica doprinosa samostalnom
umjetniku je najniža mjesečna osnovica. Osnovica doprinosa
obrtnika i slobodnog zanimanja ne bi bio dohodak iz poslovnih
knjiga nego se predlaže da to bude umnožak iznosa prosječne plaće i
koeficijenta prema radnom mjestu, što bi bila osnovica i za
pomorce.
Stopa doprinosa za zdravstvenu zaštitu radnika u inozemstvu se s
prvotnih 20 posto prepolavlja - na 10 posto, stopa doprinosa za
zdravstveno osiguranje poljoprivrednika smanjuje sa predloženih
16 na 7,5 posto.
Novina je i da bi se pravo na povrat doprinosa plaćenih iznad
najviše godišnje osnovice ostvarivalo i utvrđivalo godišnjom
prijavom poreza na dohodak.
Usporedi li se obračun plaće sa starim i novim doprinosima, po
tablicama Ministarstva financija, proizlazi da bi uz iznos plaće od
6000 kuna zaposlenik na ruke trebao dobiti 160 kuna više odnosno
4.180,50 kuna umjesto dosadašnjih 4.022,37 kuna. Ako je plaća 1800
kuna, a najniža mjesečna osnovica bude 2.124 kune, primatelju će
biti isplaćeno 15-ak kuna manje - 1.375,20 kuna, umjesto sadašnjih
1.397,49 kuna.
(Hina) db db