NJ 5.XI.-FAZ-SUĐENJA U HAAGU

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 5. XI. 2002. Tri postupka, dva suda "Ratom na Balkanu za sada se bave dva međunarodna suda u Haagu. Sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju raspravlja o kaznenoj odgovornosti bivšeg jugoslavenskog predsjednika Miloševića. Optužen je za zločine protiv čovječnosti i genocid. Osim toga se na Međunarodnom sudu vode dva daljnja postupka: s jedne strane je Jugoslavija optužila države NATO-a zbog zračnoga rata Sjevernoatlantskoga saveza. Nije imala uspjeha sa svojim žurnim zahtjevom da se smjesta obustave napadi. Postupak o glavnom predmetu još traje. U drugom slučaju se od ponedjeljka obavljaju saslušanja pred Međunarodnim sudom. Bosna i Hercegovina tuži Jugoslaviju za kršenje konvencije o genocidu iz 1948. Bosna je predala tužbu Međunarodnom sudu, glavnom pravosudnom tijelu Ujedinjenih naroda, u ožujku 1993. Zemlja se pozvala na jednu odredbu konvencije o genocidu po kojoj se spor zbog njezine primjene i tumačenja može dovesti pred sud na zahtjev jedne od strana. Sud je u srpnju 1996. odlučio da može dopustit taj zahtjev. U travnju 2001. Jugoslavija je na tu odluku predala prigovor o kojemu se usmeno raspravlja od ponedjeljka. Zemlja se poziva na navodno novu, sudu tada još nepoznatu činjenicu: da zemlja nije identična staroj socijalističkoj Saveznoj Republici Jugoslaviji, da tek od studenoga 2000. pripada Ujedinjenim narodima pa da stoga nije strana ni u statutu suda niti konvenciji o genocidu. Uistinu je međunarodno-pravno pitanje nasljeđa na Balkanu bilo prijeporno. Također zbog proturječnog držanja Ujedinjenih naroda prema višenarodnoj državi koja se raspadala. S jedne je strane Vijeće sigurnosti 1992. 'Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju' držao nepostojećom. Da Srbija i Crna Gora nisu automatski nasljednice Savezne republike Jugoslavije. Što više, zahtijevali su da zatraže članstvo u UN-u. No Glavna je UN-ova skupština na preporuku Vijeća sigurnosti isključila Saveznu republiku Jugoslaviju iz daljnje suradnje u gremiju, iako navodno uopće nije bila član Ujedinjenih naroda. Taj je postupak bio zamišljen kao sankcija: beogradski se režim morao ponovno kandidirati i ispuniti kriterije za prijam, primjerice da je miroljubiva država. Pod Miloševićevom vlašću jugoslavenski je režim još odbijao predati zahtjev za članstvo. Bivši državni poglavar od veljače ove godine odgovara pred sudom za Jugoslaviju. Za razliku od već odavno etabliranog Međunarodnog suda koji rješava sporove među državama, taj je sud ustrojilo UN- ovo Vijeće sigurnosti kako bi ratne zločince pozvalo na odgovornost. Sve su države obvezne na suradnju sa sudom, jer odluke Vijeća sigurnosti obvezuju. Haaški sud radi punom parom i već je zaključio niz procesa. No budućnost procesa Miloševiću je neizvjesna, zbog obilja optužaba, teškog dokaznog postupka i napokon zbog činjenice da se pravnik i bivši šef države brani sam. Na početku su se rasprave vodile od ponedjeljka do petka više sati dnevno. Milošević je uvijek bio izvrsno obaviješten o svim svjedocima. Dakle, u vrijeme kad se nije održavalo suđenje, telefonski je koristio svoje stare veze. Prijenos procesa u živo nudi mu jedinstveni forum za širenje njegova viđenja balkanskih ratova i iznošenje dvojba u zakonitost suda. Optužbe tužiteljstva u odnosu na Kosovo već su obrađene. Sada su po srijedi zločini u Hrvatskoj i Bosni. Zbog zdravstvenoga stanja 61-godišnjeg optuženika čini se dvojbenim hoće li se postupak moći dovršiti do 2004. Ako Milošević trajno ne bude više sposoban za postupak, proces se mora zaključiti. S državno-pravnog stajališta nipošto ne bi propao. Jer ipak je jedan bivši šef države morao odgovarati pred svjetskom javnošću u poštenom procesu. Postupak Miloševiću ulijeva nadu za praksu stalnog Međunarodnog kaznenog suda koji će uskoro također u Haagu započeti s radom", piše Reinhard Mueller.