DE-HR-SM-POREZI-Vlada-Kriminal/zakonodavstvo/pravosuđe-Izbori DW 4. XI. POREZ ZA TAJKUNE DEUTSCHE WELLE - DW4. XI. 2002.Hrvatska uvodi porez za tajkune. Prilog Gordane Šimonović.Jedno od glavnih predizbornih obećanja aktualne vlasti
bilo je bračun s nezakonitostima u pretvorbi i privatizaciji. Račanova je vlada obećavala reviziju tako stečene imovine, obećavala je i provjeru menadžerskih kredita, obećavala je vratiti novac nelegalno iznesen iz zemlje. No od svih tih obećanja rezultata nije bilo. Stoga je u četvrtoj godini svoga mandata aktualna vlast odlučila uvesti Zakon o jednokratnom porezu na imovinu. Riječ je, zapravo, o takozvanom kaznenom porezu kojem bi se na udaru trebali naći svi koji su se obogatili tijekom pretvorbe, privatizacije i Domovinskog rata a da državi pritom nisu platili porez. Premijer Ivica Račan predstavljajući prijedlog zakona kazao je da je vlada svjesna kako će on izazvati buru ali i otpore onih kojih se to tiče.Porezna osnovica za plaćanje kaznenih stopa podijeljena je u šest kategorija i kreće se od 35 do čak 80 posto na imovinu od preko 600 tisuća do više od milijun i pol kuna, uz jednokratne novčane kazne od 70 tisuća do 510 tisuća kuna. Od novih se hrvatskih bogataša očekuje da prijave cjelokupnu dosad stečenu imovinu, a ne učine li to kazne su do 100 tisuća kuna.
DEUTSCHE WELLE - DW
4. XI. 2002.
Hrvatska uvodi porez za tajkune. Prilog Gordane Šimonović.
Jedno od glavnih predizbornih obećanja aktualne vlasti bilo je
bračun s nezakonitostima u pretvorbi i privatizaciji. Račanova je
vlada obećavala reviziju tako stečene imovine, obećavala je i
provjeru menadžerskih kredita, obećavala je vratiti novac
nelegalno iznesen iz zemlje. No od svih tih obećanja rezultata nije
bilo. Stoga je u četvrtoj godini svoga mandata aktualna vlast
odlučila uvesti Zakon o jednokratnom porezu na imovinu. Riječ je,
zapravo, o takozvanom kaznenom porezu kojem bi se na udaru trebali
naći svi koji su se obogatili tijekom pretvorbe, privatizacije i
Domovinskog rata a da državi pritom nisu platili porez. Premijer
Ivica Račan predstavljajući prijedlog zakona kazao je da je vlada
svjesna kako će on izazvati buru ali i otpore onih kojih se to tiče.
Porezna osnovica za plaćanje kaznenih stopa podijeljena je u šest
kategorija i kreće se od 35 do čak 80 posto na imovinu od preko 600
tisuća do više od milijun i pol kuna, uz jednokratne novčane kazne
od 70 tisuća do 510 tisuća kuna. Od novih se hrvatskih bogataša
očekuje da prijave cjelokupnu dosad stečenu imovinu, a ne učine li
to kazne su do 100 tisuća kuna.
Neki od tajkuna, kako se u Hrvatskoj uobičajilo nazivati nove
bogataše, kao primjerice vlasnik Klariko-voća Jure Klarić ili
vlasnik mliječne industrije Lura Luka Rajić, nisu željeli
komentirati 'kazneni porez dok ne vide zakonski prijedlog. Uz njih
će se na udaru poreznika naći i estradne zvijezde, sportaši i drugi.
Dio njih, primjerice Goran Ivanišević ili Janica i Ivica Kostelić,
boravište su prijavili u poreznoj oazi Monte Carlu pa se spomenuti
zakon na njih neće primjenjivati.
U prvim reakcijama na 'kazneni zakon' stidljivo se upozorava da je
njegova primjena upitna zbog mnogih nedorečenosti, a navodi se da
je u Srbiji primjenom sličnog zakona prikupljeno tek oko 7 posto od
procijenjene dobiti. Uz to govori se da je riječ o predizbornom
zakonu koji bi javnost trebao uvjeriti da je aktualna vlast ipak
sposobna obračunati s kriminalom u gospodarstvu. Recimo za kraj da
će od 1. siječnja 2003. svi građani morati podnijeti popis imovine
poreznoj upravi.
(DW)