STRUČNJACI: NETRPELJIVOST PREMA MANJINAMA ZBOG RATA, BESPERSPEKTIVNOSTI I POLITIKE

piše: Vladimir Lulić ZAGREB, 30. listopada (Hina) - Razina netrpeljivosti prema nacionalnim manjinama u Hrvatskoj "zastrašujuće" je visoka i "zabrinjavajuća", a njezini uzroci su u ratu, osjećaju besperspektivnosti i utjecaju desnih političkih opcija, ocjenjuju stručnjaci.#L# Upozoravaju, međutim, da bi za uočavanje trenda, odnosno porasta ili pada netolerancije, trebalo istom metodologijom provesti istraživanja kroz nekoliko vremenskih intervala. Istraživanje koje je u rujnu proveo Gfk - Centar za istraživanje tržišta pokazalo je da bi svaki četvrti punoljetni stanovnik Hrvatske istjerao Srbe iz zemlje, svaki sedmi učinio bi to sa Crnogorcima i Bošnjacima, a gotovo svaki deseti sa Slovencima. "Ove brojke su zastrašujuće, ali bi za uočavanje trenda trebalo provesti nekoliko istraživanja", kaže psiholog Ivica Rimac. "Riječ je o izrazito dramatičnom nalazu koji bi mogao imati velikog utjecaja na budućnost naše zemlje", kaže i sociolog Aleksandar Štulhofer. Razina socijalne bliskosti prema pripadnicima druge nacionalnosti ispitana je na reprezentativnom uzorku od tisuću punoljetnih građana Hrvatske, koji su anketirani u kućanstvima. Istraživanje je pokazalo da je netolerancija najizraženija u Dalmaciji i Slavoniji, dok je, suprotne tome, relativno visoka u Istri, Primorju i Gorskom Kotaru. Čak 44 posto stanovnika Dalmacije istjeralo bi iz zemlje Srbe, više od 30 posto Bošnjake i Crnogorce, a 15 posto Slovence. U Slavoniji minimum tolerancije prema Srbima ne pokazuje 35 posto, prema Crnogorcima 20 posto, Bošnjacima 13 posto, a prema Slovencima pet posto ispitanih. Dr. Rimac ističe da je važno koliko su ljudi podložni političkim opcijama koje potiču odbojnost prema manjinama, podsjećajući da se u kriznim situacijama od neke manjinske skupine gotovo u pravilu radi "žrtveni jarac". Po njemu, u Dalmaciji i Slavoniji izraženiji je i grupni pritisak onih koji su jako patili u ratu na one koji to nisu, ali i pritisak političkih skupova na kojima se potiče nacionalna netrpeljivost. "Razmjeri netrpeljivosti - nedvojbeno povezani s ratnim zbivanjima - upućuju na ozbiljne, kulturološke prepreke integraciji Hrvatske u europski prostor", smatra dr. Štulhofer. Naglašava da će vlast, ova i sljedeća, morati pokrenuti sustavnu i medijski osmišljenu edukaciju o etničkoj/nacionalnoj toleranciji i ljudskim pravima, te sankcionirati rasističke ispade. Smatra da će dugoročno u tom procesu važnu ulogu imati i gospodarski razvoj, to jest brzina rasta životnog standarda. Sociolog Furio Radin na djelu vidi pokušaje da se zemlju skrene prema desnim i autoritarnim ideologijama. "One su potpomognute raznim političkim opcijama, organizacijama i strankama", kaže dr. Radin, koji je i predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Upozorava da su pogotovo mladi izloženi tim ideologijama, jer su skloniji da za svoje probleme (nezaposlenost, besperspektivnost i sl.) prihvaćaju jednostavna rješenja, pa i ona koja potiču mržnju. (Hina) vl