DE-E-US-SPORAZUMI-Sudovi-Politika nj 1.X.-sz-mks i eu NJEMAČKASUEDDEUTSCHE ZEITUNG1. X. 2002.Spor oko Međunarodnog kaznenog suda"EU-ovi ministri vanjskih poslova u ponedjeljak su postigli kompromis koji bi trebao spriječiti smanjenje
ovlasti Međunarodnog kaznenog suda (MKS) u Haagu. Zaključak na koji su Italija i Velika Britanija pristale tek nakon dugog oklijevanja, usmjeren je protiv pokušaja Washingtona da bilateralnim sporazumima spriječi izručivanje američkih državljana sudu. Europljani takve sporazume drže opravdanima samo pod strogim uvjetima. Ipak EU ne ide tako daleko da bi te sporazume odbio kao nespojive sa statutom MKS-a.Britanski su diplomati u Bruxellesu odmah rekli da je London 'i dalje spreman isposlovati s Washingtonom bilateralni sporazum'. Ministar vanjskih poslova Joschka Fischer to pak drži 'praktični nemogućim'. Da je Berlin 'protiv zaključenja posebnog sporazuma' i da će odbiti takav dogovor s SAD-om. Slično su se izjasnili i predstavnici dvanaest drugih vlada. Po mišljenju jednoga stručnjaka 'stvarna bi se vrijednost EU-ovog kompromisa' trebala pokazati idućih tjedana: 'Ako Rim i London sada poduzmu posebne razgovore s SAD-om, bit će to loš signal ostatku svijeta - i štetan
NJEMAČKA
SUEDDEUTSCHE ZEITUNG
1. X. 2002.
Spor oko Međunarodnog kaznenog suda
"EU-ovi ministri vanjskih poslova u ponedjeljak su postigli
kompromis koji bi trebao spriječiti smanjenje ovlasti Međunarodnog
kaznenog suda (MKS) u Haagu. Zaključak na koji su Italija i Velika
Britanija pristale tek nakon dugog oklijevanja, usmjeren je protiv
pokušaja Washingtona da bilateralnim sporazumima spriječi
izručivanje američkih državljana sudu. Europljani takve sporazume
drže opravdanima samo pod strogim uvjetima. Ipak EU ne ide tako
daleko da bi te sporazume odbio kao nespojive sa statutom MKS-a.
Britanski su diplomati u Bruxellesu odmah rekli da je London 'i
dalje spreman isposlovati s Washingtonom bilateralni sporazum'.
Ministar vanjskih poslova Joschka Fischer to pak drži 'praktični
nemogućim'. Da je Berlin 'protiv zaključenja posebnog sporazuma' i
da će odbiti takav dogovor s SAD-om. Slično su se izjasnili i
predstavnici dvanaest drugih vlada. Po mišljenju jednoga
stručnjaka 'stvarna bi se vrijednost EU-ovog kompromisa' trebala
pokazati idućih tjedana: 'Ako Rim i London sada poduzmu posebne
razgovore s SAD-om, bit će to loš signal ostatku svijeta - i štetan
za sud.'
Formalno bruxelleski kompromis formulira samo neobvezatne
smjernice koje 15 država članica moraju poštivati 'za očuvanje
punog integriteta' kaznenoga suda. Organizacije za ljudska prava
ipak vjeruju da je stajalište EU-a za mnoge zemlje, osobito one
Trećega svijeta, važna orijentacija. Amnesty International
kritizirao je da je Europa 'oportunistički popustila američkom
pritisku'. Zaključak EU-ovih ministara vanjskih poslova naglašava
da mnogi međunarodni ugovori kao i sporazum o razmještanju
postrojba Amerikancima pruža već dovoljnu zaštitu od politički
motivirane zloporabe kaznenoga suda. Prije zaključivanja dodatnih
sporazuma s Washingtonom, vlade EU-a morale bi stoga ispitati
'potrebu i opseg'. Diplomati EU-a izjavili su da je osobito
ministar vanjskih poslova Fischer ustrajao na uskom tumačenju te
formule. Osim toga EU se složio u pogledu načela koja u svakom
slučaju treba očuvati. Tako nijedan sporazum ne smije protusloviti
statutu kaznenoga suda, što je slučaj kod dosadašnjih američkih
nacrta. Osim toga za ratne zločine i teška kršenja ljudskih prava ne
smije biti oslobođenja od kazne. Washington bi okrivljene morao
dovesti barem pred neki američki sud.
Američki su diplomati poručili danskoj vladi koja predsjedava
Ministarskim vijećem, 'znatne prigovore'. Protivljenje je pobrao i
prijedlog da se dohvatu MKS-a izmakne tek jedan dio američkih
državljana koji rade u inozemstvu. EU to želi odobriti samo
'poslanim osobama' poput vojnika ili diplomata", izvješćuje
Christian Wernicke.