VOA 29. X. TISAK

GLAS AMERIKE - VOA 29. X. 2002. Tisak Američki tisak komentira razrješenje talačke krize u Moskvi. Uvodničari vodećih dnevnika smatraju da su se i Čečeni a i ruska vlast osramotili. New York Times piše da su se Čečeni osramotili zbog poduzetog terorističkog čina u ime njihove neovisnosti. Moskva - zbog uporabljenih metoda u savladavanju terorista koje kao da su izašle iz nekog sovjetskog priručnika. I Čečeni i ruske snage sigurnosti pogrešno su procijenili situaciju. Spremnost na ubijanje civila, iskazana od strane Čečena, vlastima nije ostavila na raspolaganju drugo nego da pokušaju silom osloboditi taoce zarobljene u moskovskom kazalištu. No to je učinjeno na posebno nerafiniran način ? puštanjem plina u zgradu. Od djelovanja plina nepoznata podrijetla poginulo je 116 talaca. Samo dvojica talaca poginula su od vatrenog oružja. Uvodničar lista optužuje ruske vlasti da na mjestu nesreće nakon savladavanja otmičara nisu imale stručno medicinsko osoblje koje je moglo pomoći teško omamljenim taocima. Kaos koji je vladao, kao i pokušaj da se tragična istina zataška, podsjeća na černobilsku krizu iz 1986. godine, drži uvodničar dnevnika. Zaključak uvodnika glasi: kada je borba protiv terorizma u pitanju, Washington ne bi trebao Moskvi gledati kroz prste, a čečenski se problem može riješiti političkim pregovorima. Christian Science Monitor je još određeniji kada je riječ o Čečeniji. Rat u Čečeniji nije dio globalnog rata protiv terorizma, piše u podnaslovu uvodnika. Zapad ne bio smio dopustiti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da borbu za nacionalno oslobođenje nazove terorizmom, samo zbog toga što je manji dio Čečena odlučio koristiti se terorizmom. Ruskom se predsjedniku savjetuje da prihvati neovisnost Čečenije ili pak da s njezinim predstavnicima dogovori neku vrst autonomije u okviru Rusije. Washington Post u članku naslovljenom "Teroristički gubitnici" piše da će prošlotjedni događaji u Moskvi ipak najviše štetiti Čečenima. Kao i u slučaju Palestinaca, talačka je kriza u Moskvi pokazala kako terorizam može diskreditirati i uništiti politički legitimni cilj jednog naroda. Zbog terorističkog čina manjine pravda za čečenski narod koji pati pod opresijom udaljenija je nego ikada, piše u uvodniku. Primjer za ovu tvrdnju uvodničar ovog lista nalazi u političaru Aslanu Mashadovu koji je 1997. na demokratski način bio izabran za predsjednika Čečenije. Mashadov je dopustio da se borba za oslobođenje njegova naroda koju mnogi smatraju legitimnom kontaminira terorizmom. Sve dok čečensko vodstvo ne osudi terorizam i povede bitku protiv njega, političko rješenje njihova problema, baš kao i palestinskog pitanja, bit će nemoguće, procjenjuje uvodničar. (VOA)