ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Akademik Mate Suić, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), preminuo je kasno sinoć nakon duge i teške bolesti u zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica.
ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Akademik Mate Suić, redoviti član
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), preminuo je kasno
sinoć nakon duge i teške bolesti u zagrebačkoj bolnici Sestara
milosrdnica. #L#
Rođen je 3. studenoga 1915. u Postirama na Braču, maturirao na
klasičnoj gimnaziji u Splitu te zatim upisao klasičnu grupu nauka
(klasičnu filologiju s poviješću starog vijeka i s arheologijom) na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je diplomirao 1941.
Nakon kapitulacije Italije 1943. stupio je u NOV, a demobiliziran
je kao kapetan prve klase, krajem prosinca 1945. na traženje
tadašnjeg Ministarstva prosvjete i postavljen za kustosa
zadarskoga Arheološkog muzeja. Suić je odlikovan Ordenom zasluga
za narod.
Doktorirao je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu tezom "Kritička
analiza historijskih i geografskih podataka o istočnoj jadranskoj
obali u Pseudo-Skilakovu Periplu", a habilitirao s temom "Rimski
katastar u kolonijama na istočnoj jadranskoj obali".
Bio je docent i šef Katedre opće povijesti starog vijeka na
Filozofskom fakultetu u Zadru, izvanredni, a zatim i redoviti
profesor.
Godine 1968. izabran je za redovitoga profesora povijesti starog
vijeka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a bio je i šef Katedre
opće povijesti starog vijeka i predstojnik Odjela za povijest,
povijest umjetnosti, arheologiju i etnologiju.
Znanstveno djelovanje Mate Suića ogleda se ne samo u njegovim
brojnim objavljenim radovima, već i u rezultatima njegovih
istraživanja na terenu, od kojih su samo neka dovršena i konačno
obrađena. Jedna od odlika Suićeva znanstvenog pristupa sastoji se u
nastojanju da se antika, posebno na našim prostorima, sagledava u
njezinoj ukupnosti.
Objavio je nekoliko knjiga i monografija - "Muzeji i zbirke Zadra",
"Pag", "Nin - problemi arheoloških istraživanja" te "Povijest
Zadra, knjiga prva - od najstarijih vremena do doseljenja Hrvata".
Napisao je i pedesetak rasprava i znanstvenih priloga, održao više
predavanja na domaćim i inozemnim znanstvenim skupovima ili na
poziv u inozemstvu, bio je osnivač i urednik časopisa "Diadora" te
urednik ili član redakcija mnogih edicija i časopisa.
Za zasluge na znanstvenom i kulturnom polju dobio je nagradu grada
Zadra i Nagradu "Božidar Adžija", za znanstveni i društveni rad
odlikovan je Ordenom rada s crvenom zastavom, za knjigu "Antički
grad na istočnom Jadranu" dobio je Nagradu grada Zagreba.
Uz navršenu 65. godišnjicu primio je jedno od najvećih priznanja za
svoj dugogodišnji stručni i znanstveni rad - posvećen mu je poseban
broj časopisa "Diadora" koji je sam utemeljio, kao organ zadarskoga
Arheološkoga muzeja kojemu je više godina bio na čelu. Njemački
arheološki institut izabrao ga je za svog dopisnog člana.
Smrću Mate Suića, HAZU i njezin Razred za društvene znanosti,
ostali su bez svoga istaknutog člana, izvijestila je danas HAZU. Za
izvanrednoga člana HAZU izabran 1975., a 1981. postao je redoviti
član te istaknute hrvatske ustanove.
Posljednji ispraćaj Mate Suića bit će 31. listopada, u 12,30 sati,
na Krematoriju na Mirogoju.
(Hina) bma mc