ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Rast bruto domaćeg proizvoda u Hrvatskoj bi, unatoč skromnom rastu BDP-a u Europskoj uniji, za ovu godinu mogao iznositi 3,8 posto a za 2003. godinu 3,4 posto, procjene su iz najnovijih Makroekonomskih
prognoza i analiza Raiffeisen bank Zagreb (RBA), koje se osvrću na boravak delegacije MMF-a u Hrvatskoj kao na iznimno važan događaj za hrvatsko gospodarstvo.
ZAGREB, 29. listopada (Hina) - Rast bruto domaćeg proizvoda u
Hrvatskoj bi, unatoč skromnom rastu BDP-a u Europskoj uniji, za ovu
godinu mogao iznositi 3,8 posto a za 2003. godinu 3,4 posto,
procjene su iz najnovijih Makroekonomskih prognoza i analiza
Raiffeisen bank Zagreb (RBA), koje se osvrću na boravak delegacije
MMF-a u Hrvatskoj kao na iznimno važan događaj za hrvatsko
gospodarstvo.#L#
Aktualni pregovori hrvatske Vlade s misijom MMF-a o novom stand-by
aranžmanu uoči predizborne godine pokazuju da je Vlada odlučila
prije izbora zadržati ono što je u Hrvatskoj prisutno već punih
devet godina a to je makroekonomska stabilnost, ocjena je iz
RBAnaliza.
Sporazum sa MMF-om, koji bi treba biti zaključen na godinu dana,
ključan je za proces smanjivanja fiskalnog deficita te omogućuje
Hrvatskoj nesmetan izlaz na međunarodno tržište kapitala i
zadržavanje dosadašnjeg dugoročnog investicijskog rejtinga BBB-
odnosno Baa3. U političkoj situaciji u kojoj se Hrvatska nalazi
potvrda postojećeg rejtinga je izuzetno važna, ocjenjuje glavni
ekonomist RBA Ante Žigman, napominjući kako je refinanciranje
postojećih dugova i financiranje proračunskog deficita kreiralo
potrebu za financiranjem na inozemnom tržištu koje značajno ovisi o
kreditnom rejtingu.
Hrvatska bi, po njegovom mišljenju, sebi mogla dopustiti luksuz
izlaska na svjetsko tržište bez sporazuma sa MMF-om samo ako bi u
kratkom roku učinila iznimno snažnu fiskalnu prilagodbu koja bi joj
priskrbila kredibilitet i bez MMF-a.
Strane investicijske kuće, napominje se u RBAnalizama, naglašavaju
važnost stand by aranžmana s MMF-om. Uglavnom očekuju da će
Hrvatska postići pozitivne makroekonomske rezultate, a jedino će
fiskalna situacija biti predmet deteljanije rasprave s MMF-om.
Prema tome očekuje se da će MMF odrediti nove fiskalne ciljeve za
konsolidirani opći državni proračun, zaključuje se RBAnalizama.
Budući je Vlada odlučila sklopiti stand by aranžman s MMF-om, u
2003. godini, premda predizbornoj, prema do sada raspoloživim
parametrima neće se voditi opuštena fiskalna politika. Jedna od
glavnih primjedbi pri ocjenjivanju ekonomskog stanja u Hrvatskoj
upravo je provedba reformi u fiskalnoj politici u smjeru smanjenja
tekućeg deficita i smanjenja deficita opće države.
Prema RBAnalizama ovogodišnji bi deficit proračuna opće države
trebao iznositi oko 6,5 posto BDP-a, odnosno oko 11 milijardi kuna.
Iduće godine će deficit opće države vjerojatno biti niži, odnosno
oko 5,5 posto BDP-a, ali ovakav deficit još uvijek stvara potrebu za
dodatnim zaduživanjem.
Kada je riječ o očekivanjima stopa ekonomskog rasta treba imati u
vidu da zemlje EU s kojima je Hrvatska najviše povezana neće ove ni
slijedeće godine zabilježiti značajnije stope ekonomskog rasta,
što će se odraziti i na izlazak hrvatskih izvoznika na tržište EU.
Prema publikaciji MMF-a "World Economic Outlook" očekuje se da će
ove godine EU zabilježiti rast BDP-a od 0,9 posto, a iduće godine
2,3 posto.
RBAnalize za Hrvatsku procjenjuju rast u idućoj godini od 3,4
posto, a očekuju značajan doprinos rastu BDP-a od investicija,
prije svega u cestogradnju, te nešto manji doprinos osobne
potrošnje u usporedbi s ovom godinom. U trećem tromjesečju, kao i
svake godine, očekuje se značajan doprinos prihoda od turizma, od
kojeg očekuju da će rasti po stopi od 3 posto.
(Hina) ds