DW 28. X. ČEČENIJA I TERORIZAM

DEUTSCHE WELLE - DW 28. X. 2002. Čečenija i terorizam Čak i ugledni njemački tjednik Der Spiegel je na naslovnu stranicu današnjeg izdanja stavio je naslov Svjetski rat terorista. Najnovija krvava pozornica tog rata zbila se u Moskvi - ne po prvi put. Danas je u Rusiji Dan žalosti, ali ne samo zbog brutalnosti čečenskih terorista, nego i zbog činjenice da je samo jedna žrtva od njih 117 poginula od hica iz vatrenog oružija, a njih 116 je poginulo od tajnovitog bojnog plina kojeg su koristili spasitelji potakla je brojne komentare. Drama u moskovskom kazalištu od samog početka izgledala je kako ne može dobro završiti: već desetljećima, od čitavog niza otmica zrakoplova krajem sedamdesetih, na snazi je jasna odrednica po kojoj se nikada ne udovoljava zahtjevima otmičara. U ovom najnovijem slučaju su i zahtjevi bili i više nego pretenciozni: potpuno povlačenje ruskih snaga iz Čečenije inače će svi taoci biti ubijeni. Rijetke slike iz kazališta pokazivale su čitav niz žena, udovica iz Čečenije sa eksplozivom na svojem tijelu i njihovog vođu Movsara Barajeva, nećaka poginulog čečenskog vode, koji je jasno objavio kako se nitko od terorista niti ne nada da će preživjeti ovaj napad. No ova teroristička prijetnja posebno u ruskim medijima bila je prikazana na još jedan način: na primjer Izvestija piše kako smo - citiramo - 'dio rata civilizacija. Čečeni i muslimanska vjeroispovijest su samo ideološka maska našeg zajedničkog neprijatelja i izazov za uračunljivo čovječanstvo'. Ruski predsjednik Putin također je ukazivao da konci ovog napada vode 'izvan ruskih granica', a i američki predsjednik govorio je kako je došlo vrijeme za 'još tješnju suradnju svjetske protuterorističke koalicije'. No novinar lista 'Der Spiegel', Christian Neff koji duže vremena promatra razvitak Rusije potpuno je drugog mišljenja: 'Reći kako je borba pobunjenika u Čečeniji dio svjetske islamske zavjere je naravno potpuna glupost. Problem u Čečeniji je mnogo stariji. Ali je Putin odmah nakon 11. rujna i drame u New Yorku odmah iskoristio priliku koja mu se ukazala i problem u toj regiji suzio na međunarodni terorizam da zaustavi kritike Zapada na postupke ruske vojske - i to je očito funkcioniralo. Ali ono što Al Kaida zahtjeva je nešto apstraktno, ali Čečeni zahtijevaju samo njihovo pravo na samoodređenje i autonomiju.' Christian Neff ide i korak dalje i tvrdi kako je za ekstremizam i sve jaci utjecaj islama u Čečeniji kriv i rat - pa tako i sama Moskva: 'Rat je radikalizirao Čečene, mnoge je otjerao u inozemstvo, na primjer u Saudijsku Arabiju. Oni su se vratili, još radikalniji ali i sa svježim novcem i u toj razorenoj zemlji su fanatici kao Barajev lako mogli postati uzorom. Dakle, ako Putin govori o tome kako u Čečeniji djeluje međunarodni teror, onda je to donekle istina ali ga je i sam potakao, baš kao što su Amerikanci svojevremeno poticali talibane. I tu je na djelu bio državni terorizam.' No Putin niti ne pomišlja na ustupke Čečenima - iako gotovo nitko u Rusiji ne vjeruje da će ikad biti moguće doista vojno poraziti protivnika pa ni u danas pokrenutoj operaciji odmazde u Čečeniji. Najnovija prijetnja predsjednika Putina kako neće doći u Kopenhagen na sastanak na vrhu EU-a 11. studenog jer se u to vrijeme, dakako neovisno od toga, u tom gradu održava konferencija o Čečeniji izazvala je jasnu reakciju danskog ministra vanjskih poslova Per Stig Moellera. Još jasniji je bio Holger Nielsen, oporbeni čelnik danskih socijalista: 'Nije prihvatljivo da Rusija na ovaj način pokušava ucjenjivati. To je pitanje demokracije. Mi imamo slobodu okupljanja i potpuno je neprihvatljivo da Rusija uopće pokušava odvratiti Dansku od te demokratske razine. Za nas nije prihvatljivo da Rusija ucjenjuje Dansku i Europu. Amerikanci podržavaju Ruse u Čečeniji i zato Europa mora Rusiji mnogo jasnije reći kako mi demokraciju shvaćamo ozbiljno i kako je apsolutno nužno tamo pronaći političko rješenje.' A akcija oslobađanja taoca bacila je još jednu sjenu na čitavo zbivanje u Moskvi. Doduše, svjetski političari su izrazili 'olakšanje' jer je većina taoca ipak ostala živa ali upotreba bojnog otrova od kojeg su stradale gotovo sve žrtve - osim jedne od njih 117, a kod još 45 talaca stanje je kritično, navela je i glasnogovornika američkog predsjednika Ari Fleischera na opreznu izjavu kako 'još ne raspolažu svim podacima' ali i kako je naravno sva krivnja na strani terorista koji su napali kazalište. Ali službena Rusija šuti čak i koji su plin kosristili. Bio on međunarodno zabranjen ili ne, Jan Van Aken, stručnjak za kemijsko i biološko oružje, drži da je to skandal i iz drugog razloga: 'Ako znate koji plin je bio uporabljen, onda možete ljude i sasvim ciljano liječiti. Ovog trenutka moskovski liječnici samo tapkaju u mraku i liječe simptome koje iskrsnu. Od toga će možda umrijeti još ljudi, samo zato jer se te informacije ne žele objaviti.' (DW)