FRANC- FIGARO 26.10.02. ENCEL: ČEČENSKE POBUNJENIKE FINANCIRA SAUDIJSKA ARABIJA

FRANCUSKA LE FIGARO 26.X.2002. Frederic Encel: 'Putin, prozapadnjak otvoren demokraciji' A. L. razgovarao je s Fredericom Encelom, geopolitičarem i predavačem na Državnoj školi za upravu (ENA) koji se trenutno bavi istraživanjem o ubacivanju Al Qaide na područje Kavkaza: " - Potvrđuje li talačka kriza u Moskvi postavku koju iznosite u vašoj knjizi 'Geopolitika apokalipse'? = Čečenija je, u očima radikalnih islamista, bojišnica džihada. Od XIX. stoljeća, stanoviti broj čečenskih pokreta za neovisnost bio je pod utjecajem vahabizma, radikalne islamističke doktrine podrijetlom iz Saudijske Arabije. - Nije li opravdana Putinova strategija prema predsjedniku čečenskih pobunjenika Aslanu Mashadovu koji je nedavno sunarodnjake pozvao na džihad? = Stvar je puno zamršenija. Čečenija je, ne trebate zaboraviti, izrazito klansko društvo. Prije nekoliko godina, dio klanova se priključio ruskoj strani kako bi joj pomogli svladati pobunu koja bjesni u planinama. Dakle, ne teži čitavo čečensko društvo neovisnosti. Dosad sam zapravo mislio da se ruski predsjednik prilično dobro snalazi u čečenskom pitanju. Nakon 11.IX. zaključio je s Georgeom W. Bushom ugovor o savezništu koji mu danas omogućuje da potpuno neovisno rješava krizu. Putin, dakle, vodi pragmatičnu politiku. - Je li očaj pokretač najradikalnijih čečenskih aktivista? = Ne slažem se sasvim s takvim tumačenjem. Prvi čečenski rat seže u početak 90-ih, kada je Putin bio još daleko od vlasti. Podsjetimo se da su 30-ih i 40-ih, kada je Njemačka bila nacistička, neki čečenski pobunjeni krugovi iskoristili Nijemce protiv Rusa. Rusko-čečensko neprijateljstvo i njegovo sadašnje pogoršanje nije povezano, dakleko od toga, samo s Putinom, već s dugotrajnim povijesnim prijeporom. Svjestan te činjenice, Putin je pazio da u sukob s Groznim ne uvuče prevelike ruske snage. Čak je, u stanovitu smislu, pridonio smirivanju krize udruživši se s čečenskim klanovima, kao što je učinio na nekim poprištima poput Abhazije, područja gdje su Rusi potukli Gruzijce zahvaljujući čečenskim klanovima koji su došli u pomoć ruskim vojnicima. Putinu se ne može predbaciti da je načinio očitu stratešku pogrješku. - Rusija i Čečenija odavno su u svađi, ali otkad je ta svađa u znaku Kurana? = Od 80-ih. Naime, otada Čečenija više nije pošteđena od rovarenja stanovitog broja sunitskih skupina koje financira Saudijska Arabija, zemlja koja svake godine daje deset milijarda dolara za izvoz vahabizma. U strahu od mogućeg širenja iranskog šijitskog režima mula, zapadne zemlje već dvadeset godina zapravo precjenjuju šijitsku, a podcjenjuju prijetnju sunitskog vahabizma, druge inačice islamskog fanatizma koji je 'in fine' puno prikladniji za izvoz od prvog. - Kako se u Groznom očitovala ta 'prikladnost za izvoz' vahabitske doktrine? = Na razmeđi 70-ih i 80-ih, Saudijska Arabija počela je financirati čečenske pobunjeničke skupine. To još uvijek traje. - Što mislite o razlogu koji neki ističu, da Moskva u Čečeniji ratuje radi nafte? = On je u potpunosti neprihvatljiv. U Čečeniji nema ni kapi nafte. Naprotiv, ruska strategija na tom području zapravo je - u suradnji s Amerikancima - strategija smirivanja koja je svjesna da je nafta s onu stranu kavkaskih brda, u Zakavkazju. Pritužbe naftnog imperijalizma, kao što znate, uperene su i protiv SAD-a, ali oni koji ih rabe zaboravljaju jednu stvar: američki je predsjednik, unatoč svojim slabostima, pravi demokrat kojeg vodi želja, naglašenija nego u njegova prethodnika Billa Clintona, za promicanjem demokratske vlasti kao glavnog čimbenika stabilnosti u budućim međunarodnim vezama. - A Putin? = Kada je riječ o Putinu, on se uklapa u prozapadnu dimenziju koja uključuje jako veliku količinu demokracije. Putin uglavnom poštiva demokratske postupke i, dok bjesni politička i gospodarska kriza, pred sve većom prijetnjom apokaliptičnog islamizma, ruski se predsjednik ponaša kao prozapadnjak otvoren demokraciji."