HIGIJENSKE NAVIKE U HRVATSKOJ NA RAZINI RAZVIJENIH EUROPSKIH ZEMALJA

piše: Tamara Marinković ZAGREB, 27. listopada (Hina) - Higijenske navike stanovništva i opći higijenski uvjeti u Hrvatskoj na razini su razvijenih europskih zemalja, pokazuju podaci o učestalosti bolesti do kojih dolazi zbog nečistoće i neodgovarajućih životnih uvjeta.#L# Učestalost bolesti koje se vezuju uz nehigijenu, kao što su trbušni tifus, bacilarna dizenterija, zarazna žutica tipa "A" i svrab, već je godinama vrlo niska. Slično je i sa spolno prenosivim bolestima poput sifilisa, gonoreje i AIDS-a. "Higijenske navike neke zajednice ovise o navikama koje ljudi usvoje tijekom života, o razvijenoj vodoopskrbi, higijeni pripreme hrane i odvodnom sustavu, kao i kvalitetnom zdravstvenom nadzoru", ističe epidemiolog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Borislav Aleraj. Da je sanitarno-higijenski standard u nas dobar dokazuje i to što niti tijekom rata nije došlo do ozbiljnijih problema. Zadnja epidemija trbušnog tifusa sa 42 oboljela zabilježena je 1992. u Lipiku, ali je odmah suzbijena. Ta se bolest zadnjih nekoliko godina više uopće ne javlja, a prije pola stoljeća godišnje se bilježilo oko 1.000 slučajeva. Lani je zabilježen 31 slučaj bacilarne dizenterije, a 8o-ih godina znalo je biti oko 3.000 oboljelih. Nešto veća učestalost zabilježena je tijekom ratnih godina - 1992. i 1993., kada je bilo 1.216 odnosno 1.266 slučajeva. Od zarazne žutice ili "bolesti prljavih ruku" lani je bolovalo 286 djece, a 60-ih je godina znalo biti i do 15.000 oboljelih. Po učestalosti tuberkuloze Hrvatska je iznad prosjeka razvijenih zemalja s oko 1.500 oboljelih godišnje, ali i TBC bilježi stagnaciju jer je 50-ih godišnje bilo i po 13.000 oboljelih. I pojava spolnih bolesti sve je manja. Zbog AIDS-a je u zadnjih 20 godina znatno pojačana edukacija, pa je prošle godine zabilježeno svega 40 slučajeva gonoreje i 20 sifilisa. Iako su podaci iz zadnjeg popisa stanovništva o 10 posto stanova bez nužnika, 11 posto bez kupaonica, te šest posto bez vodovoda i kanalizacije neugodno iznenadili javnost, Aleraj ističe kako je opća situacija s vodoopskrbom i odvodnjom ipak dobra. Kvaliteta pitke vode, koja se svakodnevno ispituje, zadovoljavajuća je, a manja onečišćenja mogu se dogoditi samo u ekstremnim uvjetima, kao u vrijeme poplave. Bolesti uzrokovane nečistom vodom su rijetke uglavnom zato što većina ljudi vodu koristi iz javnog vodovoda, koji je pod stalnim nadzorom. U obveznu infrastrukturu ulazi i kanalizacijski sustav koji je odgovarajući u gradskim sredinama, a slabije razvijen u prigradskim naseljima i seoskim sredinama. Osim toga, za razinu javne higijene vrlo je važna priprava hrane. Zbog neodgovarajuće termičke obrade povremeno dolazi do salmoneloza, a godišnje se zabilježi oko 5.000 slučajeva. No, kaže Aleraj, trovanje salmonelom karakteristično je za zemlje s višim životnim standardom jer ukazuje na navike ljudi da se hrane izvan svojih domova. (Hina) mt md