HRVATSKA U EUROPSKOM VRHU PO SAMOUBOJSTVIMA TE SMRTNIM OZLJEDAMA DJECE

piše: Tamara Marinković ZAGREB, 6. listopada (Hina) - Hrvatska je u europskom vrhu po broju samoubojstava te smrtnim ozljedama u djece, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije koje je nedavno u Zagrebu iznio dekan Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu Andy Haines.#L# Pokazatelji mentalnog zdravlja postali su zabrinjavajući u mnogim europskim zemljama, a naročito velike stope samoubojstava bilježe Mađarska (45 samoubojstava na 100.000 stanovnika) i Hrvatska (27 samoubojstava na 100.000 stanovnika). U tim bi zemljama, smatra Heines, trebalo znatno poboljšati otkrivanje i liječenje depresije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Osim toga, Hrvatska je među europskim zemljama s najvećim brojem smrtnih ozljeda djece jer na 100.000 stanovnika smrtno strada 10 djece, a te su smrti uvelike povezane s prometnim nesrećama. Podaci o smrtnosti djece porazniji su samo još u Bugarskoj, Albaniji i Rumunjskoj u kojoj, primjerice, na 100.000 stanovnika smrtno strada čak 23 djece. U predavanju na nedavnom obilježavanju 75. obljetnice Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Heines se osvrnuo na neke od rizičnih čimbenika koji bi u budućnosti mogli značajno utjecati na ljudsko zdravlje, istaknuvši da će odlučujuću ulogu u očuvanju zdravlja svake nacije imati političke odluke lokalnih vlasti. Sve veći problem bit će prekomjerna težina i pretilost djece koja se sve manje kreću, a sve više konzumiraju brzu hranu. U nekim zapadnim zemljama već je više od četvrtine djece pretilo, što pojačava rizik od šećerne bolesti. U mnogim zemljama, posebice u istočnoj Europi i bivšem Sovjetskom Savezu, sve više žena puši, zbog čega raste stopa smrtnosti od raka pluća. U cijelom svijetu, pa tako i nizu europskih zemalja, u porastu je broj HIV infekcija, a naročiti porast u posljednjih pet godina bilježi Rusija gdje na 100.000 stanovnika dolazi 400 novootkrivenih slučajeva. Opasnost od spolno prenosivih bolesti povećava trgovina ženama radi spolnog iskorištavanja, čemu je u zapadnoj Europi podvrgnuto oko 500.000 žena. Tome valja pridodati pad stope fertiliteta u posljednjih 40 godina koji će, udružen s porastom dugovječnosti, dovesti do dramatičnog porasta staračke ovisnosti i potrebe prilagodbe cjelokupnog zdravstvenog sustava starijoj populaciji. Na zdravlje Europljana u 21. će stoljeću utjecati i klimatske promjene zbog nakupljanja plinova kod efekta staklenika, pa se može očekivati zatopljenje za nekoliko stupnjeva, kao i povećani broj poplava zbog porasta padalina, kaže Heines. (Hina) mt md