JERUZALEM, 25. listopada (Hina/APA) - Izraelski znanstvenici dokazali su postojanje reparaturnog mehanizma kojim stanice otklanjaju oštećenja i koji je zaslužan za 85 posto takozvanih popravaka "Plan B", procesa koji predstavljaju
spas u zadnji čas.
JERUZALEM, 25. listopada (Hina/APA) - Izraelski znanstvenici
dokazali su postojanje reparaturnog mehanizma kojim stanice
otklanjaju oštećenja i koji je zaslužan za 85 posto takozvanih
popravaka "Plan B", procesa koji predstavljaju spas u zadnji
čas.#L#
Spoznaje znanstvenika izraelskog Instituta Weizmann objavljene su
u listopadskom broju časopisa "Molecular Cell".
Dvadeset tisuća "napada" dnevno - to je prosječna stopa "šteta" s
kojima se geni bore u svakoj stanici našega tijela.
Oštećenja gena izazivaju razni čimbenici, bilo da je riječ o
ultravioletnom zračenju, duhanskom dimu ili drugim uzročnicima.
Kad ta oštećenja ne bi bila otklonjena, defekt bi doveo do mutacija,
koje se mogu pretvoriti u bolest.
Za prvu strategiju spasa za genetske popravke - takozvani "Plan A" -
uglavnom je zaslužan mehanizam koji funkcionira po načelu u "sve
ili ništa": ako popravak ne uspije, ona se prekida i dovodi do smrti
stanice.
Priroda je stanice opremila s dva alternativna reparaturna
mehanizma: drugi se aktivira kad prvi zakaže. Prvi je sustav
neprecizan - on, doduše, popravlja gene, ali dopušta formiranje
relativno malog broja mutacija. Premda to u sebi krije i određeni
rizik, on jamči daljnje postojanje stanica. No važno je također da
taj mehanizam dovodi do genetičke mnogostrukosti i uključuje
prirodnu selekciju, bez koje nema evolucije.
Drugi alternativni reparaturni sustav opisan je 1960. godine kao
znanstvena hipoteza, ali do sada nije bio dokazan. Ovaj sustav,
koji se oslanja na pomoć "sestrinskih kromosoma", omogućuje
stanici reparaturu genetičkih "kvarova" bez rizika od mutacije.
Za vrijeme diobe stanica nastaju od svakog kromosoma - onih
struktura u staničnoj jezgri koje sadrže DNA - dva identična
"sestrinska kromosoma". Svaka od sestara putuje u jednu od dvije
novonastale stanice.
Pretpostavilo se, prema tome, da u slučaju genetskog "kvara" zdravi
sestrinski kromosom uskače na mjesto oštećenoga. Defektne
nasljedne informacije mogu se precizno rekonstruirati pomoću
odgovarajućih DNA odsječaka na sestrinskom kromosomu. Iz intaktnog
kromosoma oslobađa se od odgovarajućeg segmenta polovica
diploidnih DNA-lanaca, putuje ka defektenom kromosomu i pomaže da
se otkloni "kvar".
Praznine u kromosomu darovatelju zatvaraju se uz pomoć preostale
polovice DNA-lanaca, tako da oba kromosoma sada ponovno sadrže
potpun, neoštećen segment s nasljednom informacijom.
Izraelski znanstvenici prvi su put promatrali "in vivo"
reparaturni mehanizam koji operira s "darovanim genom" sestrinskog
kromosoma i pokazali da se on neuobičajeno često aktivira. On je
odgovoran za 85 posto reparatura "Plana B", dakle onih mehanizama
koji se aktiviraju kad ne uspiju reparature "Plana A", koje
funkcioniraju na principu "sve ili ništa". Drugi sustav po "Planu
B", koji radi s manje preciznosti i dopušta mutacije, zaslužan je
samo za oko 15 posto reparatura.
Ti bi rezultati stoga mogli utrti put za borbu protiv bolesti i
potaknuti razvoj genskih terapija. Oni bi, osim toga, mogli pomoći
da se suprotstavimo sve većoj otpornosti bakterija na antibiotike,
smatraju znanstvenici.
(Hina) jb il