ARGENTINSKI ČASOPIS "STUDIA CROATICA" POSVEĆEN MARULIĆU

ZAGREB/BUENOS AIRES, 24. listopada (Hina) - Uredništvo argentinskoga časopisa "Studia Croatica" (43/2002.), kojem je na čelu Joza Vrljičak, tematski broj (142 str.) posvetilo je Marku Maruliću (1450.-1524.) obilježivši tako obljetnice njegova rođenja i pojavu "Judite" (1501.). "Studia Croatica" već 43 godine izlazi u Buenos Airesu i do sada je na španjolskom jeziku objavila tisuće stranica o hrvatskoj književnosti, povijesti, kulturi i politici. "Svet i vrlo učen muž", tako je Marka Marulića opisao Bartolomej Fernandez de Revenga, prevoditelj Marulićevih djela na španjolski, u knjizi tiskanoj u Madridu 1665. Taj pozamašni svezak, koji sadrži španjolsku verziju "Evanđelistara" i "Pedeset priča", logična je posljedica tada već 150-godišnje prisutnosti Marulićevih djela u španjolskoj kulturi, za koje postoje naznake o nazočnosti i u zemljama s druge strane Atlantika - Meksiku i Čileu. Najnoviji "španjolski Marulić" pojavio se zahvaljujući istaknutom španjolskom klasičnom filologu, slavistu i kroatistu, profesoru na Komplutskom sveučilištu u Madridu, Franciscu Javieru Juezu Galvezu, jednom od najpoznatijih marulologa izvan Hrvatske te argentinskom nakladniku. Da bi pripremio "edicion especial" buenosaireskoga časopisa, Galvez je preuzeo višestruke zadaće urednika, priređivača, autora i prevoditelja s drevne Marulićeve čakavice, s njegova humanističkoga latinskog i mletačkoga talijanskog i francuskog jezika. Kao prvorazredno recepcijsko svjedočanstvo i jezičnu poslasticu uvrstio je i uzorke španjolskih prijevoda iz 16. i 17. stoljeća - Pjesmu o pouci Gospodina našega Isusa Krista obješenoga na križu, prema prijevodu fra Ludovika iz Granade, tiskanu 1567., te ulomke "Evanđelistara" i "Pedeset priča" prema španjolskom izdanju iz 1655. Svoj izbor madridski marulolog, po ocjeni Vrljička, koncipirao je pomalo nekanonski, s naglašenom sklonošću humanističkoj komponenti opusa i s očitim afinitetom za Marulićeve iskaze osobne, privatne naravi. Osim ulomaka iz najpoznatijih latinskih uspješnica čitatelju je ponudio nekoliko stranica iz Tumača starih natpisa, a zatim, u cjelovitim prijevodima, sva sačuvana privatna Marulićeva pisma, njih jedanaest. Nije izostavio ni glasovitu Poslanicu papi Hadrijanu VI., kojoj je kao uvod poslužila izvrsna esejistička vinjeta književnika Grytzka Mascionija. Pjesnički odsječak opusa, uz nezaobilaznu Pjesmu o pouci, zastupljen je antologijskom poslanicom Franji Božičeviću sa Šolte i ulomcima spjevova "Judite" i "Davidijade". Iz obilne literature o Maruliću uvršteno je nekoliko starijih i novijih radova - esejistička sinteza Ivana Slamniga "Marko Marulić, kozmopolit i patriot", ishodišna studija Lea Košute o Instituciji i cenzuri "Sudbina i nevolje jedne Marulićeve knjige", tekstove Bratislava Lučina "Marulićev Hercules moralisatus" i Darka Novakovića "Marulićevi glasgowski stihovi" te osvrt Mirka Tomasovića na knjigu o Maruliću objavljenu u Madridu 2000. (B. Lučin: Marko Marulić 1450.-1524., edicion espanola: F.J. Juez Galvez). Svezak zaključuje bibliografski pregled "Marko Marulić u 'Studia Croatica' (1960.-2002.)" iz pera urednika marulićevskog temata. Kao osobitu vrijednost ovoga broja časopisa, kako napominje glavni urednik, istaknuti je prve cjelovite prijevode na španjolski Marulićevih tekstova posveta "Judite", Poslanica papi Hadrijanu VI. i pjesničko pismo sa Šolte. Poslanice Katarini Obirtici, izvorno pisane visoko stiliziranom čakavicom, ovdje su prvi put prevedene na neki strani jezik. Namijenjen u prvom redu čitateljima hrvatskoga podrijetla, koji više ne vladaju jezikom stare domovine, ali su i dalje s njom povezani osjećajem pripadnosti i žudnje, časopis "Studia Croatica" zbog svjetske je raširenosti španjolskog jezika neobično važan glasnik hrvatskih tema u međunarodnim kulturnim i stručnim krugovima. (Hina) mc