LUXEMBOURG, 21. listopada (Hina) - Ministri vanjskih poslova Europske unije na sastanku u ponedjeljak uputili su snažno ohrabrenje Hrvatskoj za punu suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, odnosno ponovili svoje
prijašnje stajalište, bez izražavanja ikakvih dodatnih pritisaka na Hrvatsku.
LUXEMBOURG, 21. listopada (Hina) - Ministri vanjskih poslova
Europske unije na sastanku u ponedjeljak uputili su snažno
ohrabrenje Hrvatskoj za punu suradnju s Međunarodnim kaznenim
sudom za bivšu Jugoslaviju, odnosno ponovili svoje prijašnje
stajalište, bez izražavanja ikakvih dodatnih pritisaka na
Hrvatsku.#L#
Činjenicu da je Hrvatska u ovom trenutku za Europsku uniju donekle
marginalna tema potvrđuje podatak da se u tekstu zaključaka Vijeća
ministara Hrvatska spominje tek u dvije rečenice, u dijelu
zaključaka o Zapadnom Balkanu. Taj dio zaključaka usvojen je bez
rasprave, a Hrvatska se spominje u poglavlju "Suradnja s
Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY)", u kojem
se sve zemlje u regiji pozivaju na punu suradnju sa sudom, neovisno
o nacionalnom zakonodavstvu.
"Vijeće je potvrdilo da je suradnja s tribunalom obaveza svih
zemalja i strana u regiji, neovisno o nacionalnom zakonodavstvu.
Nepoštivanje pune suradnje s ICTY-em ozbiljno bi ugrozilo daljnje
napredovanje prema Europskoj uniji", kaže se u zaključcima.
"Podsjećajući na svoje zaključke od 30. rujna 2002., Vijeće snažno
ohrabruje Hrvatsku na punu suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom
za bivšu Jugoslaviju. Vijeće podsjeća da je poštivanje
međunarodnog prava bitan dio Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju između EU i Hrvatske", stoji u drugom poglavlja koji
se odnosi na Hrvatsku.
Iz usvojenih zaključaka vidljivo je da je prevladala struja koja je
zagovarala realniji pristup prema Hrvatskoj, a koju je, prema
dostupnim informacijama, poduprla većina članica Unije na čelu s
danskim predsjedništvom.
Poglavlje u kojem se spominje Hrvatska prije sastanka trebalo je
imati i naslov "Hrvatska", a rečenica u kojoj se upozorava da bi
nepoštivanje suradnje s Haškim sudom ozbiljno ugrozilo daljnje
napredovanje prema Europskoj uniji trebala se odnositi samo na
Hrvatsku.
No za razliku od nekolicine zemalja koje su smatrale da prema
Hrvatskoj treba zauzeti što "tvrđe" stajalište, Danska je, s
većinom članica Unije, procijenila da bi bilo kontraproduktivno
pretjeranom pritisku izlagati zemlju koja jedina zapravo surađuje,
dok se istodobno ništa ni približno slično ne poduzima protiv nekih
drugih zemalja u regiji koje vrlo otvoreno ignoriraju zahtjeve
ICTY-a.
Stanje hrvatskih odnosa s Haškim sudom, zahvaljujući i sve većoj
prihvaćenosti hrvatskih argumenata među predstavnicima
međunarodne zajednice, zaključcima Vijeća ministara stavljeno je u
realne okvire, ocjena je koja prevladava u Luxemburgu. S druge
strane, od hrvatskih se vlasti očekuje da do idućeg sastanka na ovaj
ili onaj način dokažu kako doista u punoj mjeri surađuju s ICTY-em,
kako u budućnosti i zaključci ne bi bili drukčiji.
U dijelu zaključaka na temu Zapadnog Balkana suradnja s ICTY-em tek
je šesta po redu, a prije nje Vijeće je ovlastilo Europsku komisiju
da počne pregovore o SSP s Albanijom, zatim je ocijenilo da su nakon
izbora u BiH i dalje nužne snažne reforme u toj zemlji, a spomenulo
je i izbore u Srbiji i Crnoj Gori te pozvalo predstavnike njihovih
vlasti da dovrše tekst Ustavne povelje nove zajedničke države.
Vijeće je također pozvalo birače na Kosovu da u što većem broju
izađu na lokalne izbore 26. listopada, a pozdravilo je i dogovor o
formiranju nove makedonske vlade, koju je pozvalo na punu provedbu
Ohridskog dogovora i procesa o stabilizaciji i pridruživanju.
Potom slijedi poglavlje o suradnji s ICTY-em, a dio o Zapadnom
Balkanu ministri EU zaključili su potporom inicijativi da se 25.
studenoga u Londonu održi Konferencija o organiziranom kriminalu u
jugoistočnoj Europi pod pokroviteljstvom EU.
(Hina) dam sd